Razgovarao: Ante Gavranović

Potkraj travnja završeno je komunalno uređenje prve faze poduzetničke zone Galižana. Ukupna joj je površina 72 ha, a u njoj djeluje 25 tvrtki, koje zapošljavaju 500 djelatnika.

S oko 500 zaposlenika te 25 tvrtki, Poduzetnička zona Galižana jedna je od najvećih i najaktivnijih u Istarskoj županiji. Regulirana je Prostornim planom uređenja iz 2007. godine, ukupna joj je površina 72 ha, a potkraj travnja otvoren je prvi dio zone – gotovo 20 ha, u čije je potpuno komunalno uređenje utrošeno nešto više od 12 milijuna kuna.

Zona je izuzetno dobro pozicionirana, 1,5 kilometara udaljena je od državne prometnice Pula-Vodnjan, pet kilometara od autoceste, 1,5 kilometara od željeznice te otprilike 10 kilometara od zračne luke.

U Istarskoj županiji su 22 strateške poslovne zone sa statusom prioriteta, a zauzimaju površinu veću od 1.080 ha. Istarska razvojna agencija (IDA) d.o.o. koordinator je i provoditelj realizacije programa razvoja poslovnih zona na način da o svakoj poslovnoj zoni skrbi za prostorno-plansku i projektu dokumentaciju, financiranje, ulaganja u infrastrukturu, marketing i pronažak zainteresiranih poduzetnika. U dosadašnjoj realizaciji programa razvoja poslovnih zona, od izrade dugoročnog programa razvoja poslovnih zona u prosincu 2002. godine, u razvoj infrastrukture poslovnih zona uloženo je više od 88 milijuna kuna.

U vlasništvu Grada Vodnjan je 60 posto zemljišta, dok je 40 posto u privatnom vlasništvu. Posljednjih godina u uređenje zone Grad je uložio više od 12 milijuna kuna, Istarska županija potpomogla je proračunskim namjenama sredstvima od dva milijuna kuna, a nadležno ministarstvo u nešto manjem iznosu – istaknuo je Klaudio Vitasović, gradonačelnik Vodnjan.

Prema Vitasovićevim riječima, u prvom dijelu zone, površine 20 ha, Grad Vodnjan je sagradio vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, a završetkom gradnje komunalne infrastrukture Galižana je postala najpremljenija poslovna zona u Istri.

Radovi na komunalnoj infrastrukturi, koji su nedavno privedeni kraju, počeli su u studenome 2007. godine, a njihova ukupna ugovorena vrijednost bila je 4,2 milijuna kuna. Istarska županija putem Istarske razvojne agencije (IDA) d.o.o. od 2002. godine kontinuirano provodi dugoročni program razvoja poslovnih zona. Sukladno tome, Poduzetnička zona Galižana svrstana je u prvu prioritetnu skupinu za ulaganje. U protekloj godini od Županije smo dobili 250 tisuća kuna nepovratnih namjenskih sredstava, a budući da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva već nekoliko godina provodi projekt gradnje poduzetničkih zona u JLSP-u, u skladu s uvjetima za odobravanje sredstava potpore, zatražit ćemo i ove godine sufinanciranje za poslovne zone – veli Vitasović.

Uz zonu Galižana, na Vodnjanštini djeluje i zona Vodnjan-sjever te Poslovnog parka Tison – najveći u Istri i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Kako je poduzetništvo značajan segment gospodarstva na području Vodnjan, gospodarska je politika Grada usmjerena upravo na njegovo plansko i kontinuirano poticanje.

Vodnjan je proteklih godina realizirao razne programe i projekte usmjerene na poticanje poduzetničkih inicijativa. Ovogodišnjim gradskim proračunom osigurana su sredstva za subvencioniranje kamata na kredite lokalnih poduzetnika, u iznosu od 200.000 kuna, čime se želi pridonijeti stvaranju povoljnoga financijskog okruženja. Proračunom za 2008. godinu osigurana su i bespovratna sredstva za sufinanciranje osnivanja novih obrta, trgovačkih društava i zadruga, za financijsku potporu za poduzetnike inovatore, deficitarna zanimanja te stare zanate, u ukupnom iznosu od 100.000 kuna.

Pod ingerencijom Grada Vodnjan nalazi se i Poslovni park Tison, koji se prostire na površini od 378 ha i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Reguliran je novim prostornim planom uređenja, u vlasništvu Grada je oko 50 posto zemljišta, dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Razvoj navedenoga Poslovnog parka vrlo je važan za gospodarstvo Vodnjana, ali i za čitavu regiju. Projekt gradnje Poslovnog parka Tison u fazi je izrade prostorno-planske dokumentacije, odnosno UPU-a Tison, koji bi trebao biti zgotovljen u roku od pet mjeseci. Unutar poslovnog parka planirani su sadržaji proizvodno-gospodarske namjene (industrijska, zanatska, zabavni parkovi, veletrgovine i trgovačko poslovni centri, kongresni centar te poljoprivredna namjena s brojnim zelenim površinama).

Tison je zamišljen i kao lokacija prvoga sajamskog prostora Istre na površini od 15 ha. Planirana je i gradnja zabavnog vođenog parka Aquamanije na osam hektara površine uz ulaganja od oko deset milijuna eura, gdje je mađarska tvrtka Aqua Adora dobila natječaju pravo građenja na 50 godina. Radovi u poslovnom parku Tison počet će odmah nakon realizacije i usvajanja urbanističkog plana uređenja, a predviđa se da će to biti početkom sljedeće godine.

U segmentu jamstava Agencija je postigla dobar rezultat omogućivši više od milijardu kuna investicija u gospodarstvo u posljednje dvije godine.

Govorimo li o institucijama koje potiču razvoj malog i srednjeg poduzetništva (MSP), neizostavna je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), najznačajnija agencija za poticanje i razvoj tog sektora. Sve je donedavno bila prepoznatljiva najčešće po garancijama kojima jamči za kvalitetne poduzetničke projekte omogućavajući im tako da zažive u stvarnosti i općenito olakšavajući poduzetnicima pristup izvorima financiranja. U posljednje se vrijeme u jamstvenom svojstvu javljaju i regionalne agencije koje jamče za niže iznose kredita i preuzimaju rizik za manje projekte, ali HAMAG i dalje ostaje potpora razvoju većih investicijskih projekata. Jamstveni programi osmišljavaju se u skladu s potrebama tržišta, koje upućuje na znatan porast visine kredita posljednjih godina. Dva novija jamstvena programa odnose se na ulaganja u nove tehnologije i poduzetničke zone, u kojima je riječ o visokim iznosima kredita i znatnom postotku jamstva (poduzetnik u zoni – kredit do 12 milijuna kuna, jamstvo 80 posto; nove tehnologije – kredit do 15 milijuna kuna, jamstvo 50 posto).

Iako je u segmentu garancija postigla dobar rezultat (omogućivši više od milijardu kuna investicija u gospodarstvo u posljednje dvije godine), Agencija je djelokrug poslovanja proširila i na druge aktivnosti jačanja i razvoja MSP-a.

U sklopu projekta Mreža konzultanata Agencija obrazuje i certificira konzultante za malo gospodarstvo i sufinancira njihove usluge do 50 posto. Tako želi uspostaviti kvalitetnu mrežu konzultanata i napraviti iskorak na način da savjetnici sudjeluju u svim fazama projekta, od pripreme do evaluacije, što u praksi nije čest slučaj. Sufinanciranje savjetodavnih usluga velik je poticaj koji poduzetniku olakšava korištenje uslugom u svim fazama poslovanja i čini je dostupnijom.

Važna aktivnost Agencije jest i dodjela bespovratnih potpora sukladno godišnjem Operativnom programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Projekti bespovratnih potpora namijenjeni su jačanju konkurentske sposobnosti, obrazovanju u poduzetništvu, poticanju razvoja poduzetništva u regijama te ostvarenju projekata EU za malo i srednje poduzetništvo. Za poticanje MSP-a država je ove godine osigurala 262 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Jačanje konkurentske sposobnosti obuhvaća u prvom redu poticanje razvoja brzorastućih djelatnosti, stvaranje uvjeta za povećanje produktivnosti, povećanje broja malih i srednjih poduzeća utemeljenih na visokim tehnologijama, povećanje ulaganja u malo gospodarstvo, povećanje izvoza i ulaganje u cjeloživotno obrazovanje.

S obzirom na snažno poticanje ravnopravnog razvoja regija, poticajna sredstva usmjerena su na gradnju poduzetničkih zona, povećanje razine kvalitete klastera, povoljno financiranje MSP-a na regionalnoj razini i provedbu mjera za veće zapošljavanje u regijama.

Poduzetnička infrastruktura u Hrvatskoj, koja se sastoji od regionalnih razvojnih agencija, centara za poduzetništvo, poduzetničkih inkubatora i tehnoloških parkova, sve je razvijena, ali još nedovoljno povezana. Uz pomoć programa poticaja HAMAG nastoji ojačati infrastrukturu sufinancirajući određene aktivnosti njezinih dionika, primjerice promociju poduzetništva u regijama, izradu studija regionalnog i lokalnog razvoja, jačanje izvoznih potencijala, poticanje i privlačenje ulaganja i sl.

Zanimljivo je da se HAMAG u vrlo kratkom razdoblju od male jamstvene agencije profilirao u sveobuhvatnu razvojnu agenciju koja poduzetnicima nudi cjelovite razvojne pakete. Od početnika kojima je potreban savjet o ulasku u poslovanje i konkretne pomoći pristupa financiranju pa do uspješnih poduzetnika koji razvijaju poslovanje i ulažu u veće projekte, HAMAG može ponuditi kvalitetno rješenje ocijeni li investicijsku opravdanost.

Budućnost agencija vidi u daljnjem poticanju MSP-a i osmišljavanju novih proizvoda za njegovo jačanje, a posebice u poticanju uspješnih izvoznika, brzorastućih i inovativnih tvrtki, jer je to dokazano najučinkovitiji način snažnog razvoja maloga gospodarstva.

Tvrtke krešu troškove koliko mogu, ali ne mogu utjecati na poreze, cijenu certifikata, raznih dozvola, prikrivene troškove i nepotrebe državne i komunalne namete.

Obrada metala u Hrvatskoj ima dugu i bogatu tradiciju. Međutim, svoju snagu i prodornost postupno gubi, ponajprije zbog trajnog procesa deindustrijalizacije gospodarstva. Ipak, i danas je u proizvodnji metala i proizvoda od metala, zatim u proizvodnji strojeva, uređaja i prijevoznih sredstava te brodogradnji zaposleno oko 65.000 djelatnika, a tvrtke obuhvaćene tom nomenklaturom, njih ukupno 2.258, ostvaruju znatne prihode i izvoze oko tri milijarde USD.

Nestali su naši giganti meteške industrije, pa sve počiva na malim i srednjim poduzećima.

U razgovoru s mr. Željkom Mažuranom, predsjednikom Udruženja proizvodnje metala i proizvoda od metala pri HGK-u, pokušavamo osvijetliti mjesto i ulogu meteškog kompleksa u hrvatskom gospodarstvu.

Metalska industrija zauzima važno mjesto u svakom gospodarstvu jer su njezini proizvodi pošljavanja ljudi, ali i zbog činjenice da se i u svim drugim djelatnostima industrije upotrebljavaju proizvodi i dijelovi koje ona stvara.

Mi pomalo zaboravljamo da proizvodnja i prerada metala, zajedno s ostalim djelatnostima meteškog kompleksa, i danas čini okosnicu razvijenih zemalja. Ta je djelatnost važna zbog zaše radnih mjesta no što ih danas uopće imamo u ovom dijelu gospodarstva. Nestali su naši ‘giganti’, a sve počiva uglavnom na malim i srednjim poduzećima. Kako se ona nose s tim teretom – s jedne strane velikim potrebama, a s druge s relativnim zapostavljanjem u razvoju?

Istina je da su nestale brojne hrvatske tvrtke s područja metaloperađivačke industrije i da je taj manjak teško nadoknaditi. To je gotovo nemoguća misija. Stoga se okrećemo malim i srednjim poduzećima i nastojimo ih osposobiti za konkurentnu proizvodnju i opstanak na tržištu. Hrvatska poduzeća iz te grane relativno su uspješno provela restrukturiranje i sve više prihvaćaju tržišnu logiku u poslovanju. Dosadašnji napori pokazuju da se polako kreće putem kojim treba usmjeravati razvoj te industrije: usmjeravanje na izvoz, nova tržišta, uvođenje novih tehnologija, jače povezivanje s drugim domaćim i stranim proizvođačima. Time pokušavaju osigurati svoju budućnost na veoma osjetljivom tržištu na kojemu konkurencija.