Savjetnik

Izvanbračni partner prema izmjenama mirovinskog zakona od ožujka ove godine može biti nositelj obiteljske mirovine, ali za porez je i dalje ‘izvan zakona’. Čak ni djeca iz takve zajednice svojim roditeljima ne mogu biti osobni odbitak u godišnjoj poreznoj prijavi.

U propisima koji uređuju oporezivanje porezom na dohodak institut obitelji nalazimo u vezi s određivanjem dvaju prava poreznih obveznika: korištenja osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji kao porezne olakšice koja smanjuje poreznu obvezu i mogućnost isplate neoporezive potpore radniku u slučaju smrti člana njegove uže obitelji. Pri tome porezni propisi ne preuzimaju automatski sve odredbe Obiteljskog zakona u dijelu kojim su uređeni brak i pravni odnosi u braku, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbištvo te učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca, nego samostalno određuju koji se krug osoba smatra članovima uže obitelji radi ostvarivanja određene porezne pogodnosti.

Porezni obveznici imaju pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Osobni odbitak poreznog obveznika rezidenta suma je propisanih poreznih olakšica za njega osobno i za uzdržavane članove obitelji, uvećano za posebni dodatak za invalidnost poreznog obveznika i članova obitelji koje uzdržava.

Osobni se odbitak može iskoristiti samo za bračnog supružnika, ali ne za osobu s kojom porezni obveznik živi u izvanbračnoj zajednici. Nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju od 28. ožujka, na osnovi izvanbračne zajednice može se čak ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, ali ne može se koristiti osobni odbitak kao olakšica u sustavu poreza na dohodak.

Djecom za koju se može koristiti osobni odbitak smatraju se ona koju roditelji, skrbište, početni i pomajke uzdržavaju, sve dok se dijete redovito školuje. Dakle, uzdržavanom se djecom ne smatraju samo biološki rođena djeca. Primjerice, porezni obveznik koji je u braku sa ženom koja ima dijete rođeno izvan tog braka može koristiti osobni odbitak za njezinu dijete kao početni. No ako se u istom primjeru radi o izvanbračnoj zajednici, porezni obveznik ne može koristiti osobni odbitak ni za izvanbračnu suprugu ni za njezinu dijete.

Uzdržavanom se djecom smatraju i ona koja su završila redovito školovanje i nakon toga se prijavile Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, sve do prvog zaposlenja. Ako se dijete zaposli i nakon određenog vremena ponovno vratiti na Zavod za zapošljavanje, roditelj ponovno može za njega koristiti olakšicu, ali više ne prema čimbenicima propisanim za uzdržavanu djecu, nego prema faktoru propisanom za uzdržavanog člana obitelji. Ne može koristiti osobni odbitak za uzdržavanu braću i sestre.

Korištenje osobnog odbitka za člana uže obitelji nije uvjetovano zajedničkim kućanstvom poreznog obveznika i osobe za koju koristi poreznu olakšicu. Porezni obveznik može koristiti osobni odbitak za svaku osobu koja ispunjava uvjet srodstva, neovisno o tome u kojemu mjestu ta osoba ima prebivalište.

Odbici za uzdržavane članove obitelji mogu se dijeliti između dviju ili više osoba koje na to imaju pravo. Tako supružnici mogu dijeliti odbitke za djecu, djeca mogu dijeliti odbitak za roditelja i dr. Porezni obveznici sami odlučuju u kojem će razmjeru svaki od njih koristiti dio osobnog odbitka za istu osobu kao uzdržavanog člana, a ako o tome ne postignu suglasnost, Porezna uprava raspoređuje ravnomjerne na sve osobe koje te članove uzdržavaju.

Pravo na osobne odbitke za uzdržavane članove obitelji ostvaruje se samo za razdoblje uzdržavanja. Pri tome se mjeseci uvijek računaju na puni iznos u korist poreznog obveznika. Primjerice, ako je dijete rođeno trećeg lipnja, porezni obveznik ima pravo na smanjenje porezne osnovice za iznose osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji.

Međutim, samo se pri dohotku od nesamostalnog rada kao jedne od šest propisanih vrsta dohodaka smanjenje porezne osnovice na toj osnovi može koristiti tijekom godine, pri plaćanju predujmovna poreza na dohodak. Kod svih ostalih vrsta dohotka porezna se olakšica za uzdržavane članove obitelji može koristiti tek nakon isteka kalendarske godine, podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

Tijekom godine se ni kod jedne vrste dohotka, čak ni kod dohotka od nesamostalnog rada, ne mogu koristiti povećani osobni odbici za područja posebne državne skrbe i u brdsko-planinskim područjima, nego se ta porezna pogodnost ostvaruje isključivo podnošenjem godišnje porezne prijave.

Poslodavac je kao isplatitelj dohotka od nesamostalnog rada, odnosno Zavod za mirovinsko osiguranje kao isplatitelj mirovine, dužan pri obračunu poreza na dohodak iz plaće odnosno mirovine smanjiti poreznu osnovicu za ukupni osobni odbitak poreznog obveznika izračunat prema podacima upisanim u poreznu karticu radnika odnosno umirovljenika.

Porezna je kartica svojevrsna identifikacijska isprava koju poreznom obvezniku na njegov zahtjev izdaje Porezna uprava nadležna prema njegovu prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu. U nju se unose podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji za koje porezni obveznik ima pravo koristiti osobni odbitak. Pri upisivanju podataka o poreznu karticu Porezna uprava zahtijeva uvid u osobne dokumente kojima se dokazuje sredstvo između poreznog obveznika i njegovih uzdržavanih članova obitelji (rodni list, vjenčani list i dr.).

U slučaju promjene podataka koji utječu na pravo na osobni odbitak za određenog člana obitelji, porezni je obveznik dužan u roku od 30 dana zatražiti od Porezne uprave da ispravi podatak u njegovoj poreznoj kartici. Poslodavac ne smije unositi izmjene u poreznu karticu niti ima ovlaštenje postupati drugačije od podataka navedenih u poreznoj kartici. Ako poslodavac ima informaciju da radnik nije Poreznoj upravi prijavio podatak koji utječe na oporezivanje i korištenje olakšica, dužan ga je upozoriti na tu obvezu. Ogluši li se radnik na upozorenje poslodavca, poslodavac je o tome obvezan pisano obavijestiti Poreznu upravu. Ako radnik ili umirovljenik iz bilo kojeg razloga ne iskoristi poreznu olakšicu za uzdržavane članove obitelji tijekom godine, može je iskoristiti podnošenjem godišnje porezne prijave.

Osim uređivanja kruga osoba koje ulaze u poreznu definiciju uže obitelji, propisi o porezu na dohodak uređuju i dodatne uvjete pod kojim se određena osoba u poreznom smislu smatra uzdržavanom. Ako član obitelji ostvari neoporeziv primitak ili dohodak u iznosu većem od 9.600 kuna na godinu, u poreznom se smislu ne smatra uzdržavanom. Iznimno se u kriterij godišnjeg primitka od 9.600 kuna ne uključuju socijalne potpore ostvarene po posebnim propisima, dječji doplatak, primici za opremu novorođenčadi te obiteljske mirovine koju ostvaruju djeca nakon smrti roditelja.

Primjerice, redoviti student koji 2008. ostvari primitak za rad preko studentskog servisa u iznosu od 10.000 kuna ne može biti uzdržavan član roditelju. Sâm student ne plaća porez na dohodak do godišnjeg iznosa od 50.000 kuna zarade ostvarene preko ovlaštenih posrednika, no zarada veća od 9.600 kuna zapravo je da roditelj za njega iskoristi poreznu olakšicu. Ako je roditelj tijekom godine za studenta koristio poreznu olakšicu, dužan je podnijeti godišnju poreznu prijavu i podmiriti poreznu obvezu na godišnjoj razini.

Članovi obitelji koji tijekom kalendarske godine ostvare oporezivi dohodak do 9.600 kuna, a na tom su dohotku iskoristili pravo na dio svog osnovnog osobnog odbitka, ipak mogu na godišnjoj razini nekomu biti uzdržavani članovi obitelji. Primjerice, roditelj koji prima mirovinu do 800 kuna na mjesec i na toj mirovini koristi dio svog osnovnog osobnog odbitka do visine isplaćene mirovine, može u godišnjoj poreznoj prijavi biti uzdržavani član svom djetetu.