Novi predsjednik Upravnog odbora GS1 Croatije, direktor tvrtke Pastor TVA Mario Martić na ovogodišnjoj je Generalnoj skupštini GS1 imao prigodu sjediti s vodećim ljudima iz 89 nacionalnih organizacija. Pastor je član Hrvatskog udruženja za kodiranje od 1994., a Martić se aktivno uključio u rad prije četiri godine, kad je postao član Upravnog odbora GS1 Croatije. Karijeru je počeo u Pastoru odmah nakon završetka zagrebačkoga Fakulteta strojarstva, a na položaj direktora došao je prije godinu dana.
-
Kakva je uloga organizacije u hrvatskom gospodarstvu? Jedan sam od predstavnika proizvođača u Odboru, a s obzirom na to da Pastor sustav GS1 primjenjuje od 1994., mogu potvrditi da je organizacija ponudila dobre proizvode. Nisu dovoljno prepoznati, ali, primjerice, sljedivost i elektronički katalog odlični su načini za širu primjenu alata GS1, ali i za snizavanje troškova tvrtki koje se njima koriste.
-
Koja rješenja koja nudi organizacija još nedostaju tvrtkama? Vrlo su zanimljivi projekti sljedivosti i sustava upravljanja otpadom jer zaštita okoliša postaje sve važnija, a zahtjevi koje se postavljaju tvrtkama sve veći. GS1 kao međunarodna organizacija već ima gotova rješenja, a GS1 Croatia surađuje s Ministarstvom zaštite okoliša, građenja i prostornog uređenja na projektima poput Pravilnika o ambalaži.
-
Što planirate s obzirom na udaljenje više tvrtki u organizaciji? U Hrvatskoj je registrirano 80-ak tisuća tvrtki, od toga ih je 20-ak tisuća aktivno, a u GS1 Croatiju učlanjeno je 2.500. Svjesni smo gospodarskih uvjeta, no procjenjujemo da će proširenje paketa usluga pozitivno utjecati i na povećanje članstva. Do kraja mandata ovog upravnog odbora trebali bismo imati otprilike 4.500 članica.
-
Kako korisnici surađuju s uređom i izvršnim tijelima GS1 Croatije? Odlično. Trebalo bi se više informirati o koristi takve organizacije za tvrtke. Tek kad se dobije prilika za rad u GS1, otvara se poticajni svijet globalne, neprofitne, neutralne organizacije, jedinstvene prema statusu, načinu rada i kulturi. U četverogodišnjem mandatu bio član Upravnog odbora, pratio aktivnosti, sudjelovao u donošenju planova, i shvatio sam da su pred nama ambiciozno postavljeni planovi, odgovorni potezi na ostvarivanje pretpostavki za organiziranje novih e-servisa, lobiranje u gospodarskim krugovima i povezivanje s poslovnim institucijama.
-
Ovogodišnja je Generalna skupština prva na kojoj sudjelujete kao predsjednik Upravnog odbora. Koliko ste imali prilike razmijeniti iskustva s kolegama iz drugih nacionalnih organizacija i kako će vam to pomoći u poboljšanju rada GS1 Croatije? S obzirom na funkciju, odgovornost i obveze u Pastoru TVA, kad mi je predložena funkcija predsjednika Upravnog odbora, uzeo sam predah da bih mogao o svemu razmisli. Danas bih požalio da nisam prihvatio tu dužnost. GS1 želi postaviti standarde u poslovanju da bi korist imali i korisnici i članice organizacije. Slušavši o bogatom iskustvu drugih članica organizacije i korisnika sustava, najzanimljiviji su mi bili poslovni slučajevi iz sustava upravljanja otpadom i sljedivosti, što ću i primijeniti u Pastoru. Dobru perspektivu imaju i projekti vezani uz zdravstvo i sigurnost pacijenata, a sada treba vidjeti koliko će, primjerice, Ministarstvo zdravstva imati interes to pratiti i uključiti se u rješenja GS1.
U proteklom je pet godina, koliko je Miguel A. Lopera na funkciji direktora GS1, ta organizacija počela provoditi projekt elektroničkog koda proizvoda kojim se artikli mogu očitavati putem radiofrekvencije, projekt GDSN-a (Global Data Synchronization Network), sustava koji se koristi internetom za razmjenu podataka o proizvodima u lancu globalne trgovine, i realizirala sporazume o suradnji s NATO-om i Svjetskom carinskom organizacijom (WCO).
-
Koji su bili glavni projekti GS1 u proteklom pet godina u kojima ste sudjelovali? Što se u međuvremenu dogodilo s tehnologijom? Prvo bih istaknuo spajanje standarda dviju neovisnih organizacija – EAN Internationala, koji je imao 99 članica, i UCC-a (Uniform Code Council), u kojem su bile članice iz SAD-a i Kanade. Njihovim spajanjem stvorili smo jedinstvenu organizaciju koja je promijenila ime u GS1 i koja primjenjuje jednake crtične kodove u svim dijelovima svijeta. Naime, do tog trenutka europske kompanije morale su stavljati europski EAN-kod, koji se nije slagoao s američkim crtičnim kodovima. Danas jedinstveni crtični kod GS1 olakšava i pojačava posao proizvođačima jer su smanjeni troškovi dvostruke uporabe crtičnih kodova. Prije pet godina uveli smo projekt EPC-a (Electronic Product Code), novog sustava elektroničkog označavanja proizvoda koji je danas globalni standard za trenutnu, automatsku i preciznu identifikaciju proizvoda u opskrbenom lancu bilo koje tvrtke u bilo kojoj industrijskoj grani bilo gdje u svijetu.
