Piše: Hrvoje Mateljić

Iako je u Hrvatskoj prodano čak 308 tisuća licencija za Vistu, većina tvrtki još upotrebljava Windows XP, a samo su rijetke Vistu instalirale na dio računala.

Godinu i pol nakon što se pojavila na tržištu, Windows Vista, najnovija verzija Microsoftova operativnog sustava, još izaziva podijeljene reakcije. Mnogim korisnicima računala nisu bila dovoljno snažna za nju ili im taj sustav nije prepoznavao hardver, poput nekih grafičkih kartica. S druge strane, korisnici hvale Vistinu sigurnost, a prema Microsoftovim je podacima u Hrvatskoj prodano čak 308 tisuća licencija za taj operativni sustav.

U neskladu su s tim podacima rezultati Liderove ankete provedene među desetak poduzeća koja pokazuje da većina tvrtki i dalje upotrebljava Windows XP, a rijetke na dijelu računala imaju instaliranu Vistu. Objašnjenje je u licencnim ugovorima s Microsoftom koji im omogućavaju da automatski dobiju novi operativni sustav. Microsoft sve takve licencije broji kao prodane, međutim, očito se mnogo informatičkih direktora u kompanijama zasad ne koristi licencijom za Vistu. Iako je Microsoft do sredine svibnja prodao otprilike 140 milijuna kopija Windows Viste, taj je operativni sustav već dobio epitet ‘neuspješan’. Javno braneći Vistu, Microsoftovi čelnici Steve Ballmer i Bill Gates najavili su da bi potkraj 2009. na tržište mogla izaći prva verzija novog operativnog sustava Windows 7.

Hrvatski poslovnici korisnici skeptični su u vezi s napuštanjem sedam godina starog Windows XP-a, a o Windowsu 7 još ne razmišljaju. Zasad su Windows XP-u vjerni ostali u Getrou, Karlovačkoj pivovari, Zagrebačkoj banci, Optima Telekomu, Atlantic grupi i Raiffeisen bank Austriji. Sve te tvrtke još ne znaju hoće li prijeći na Vistu, jedino u RBA-u ne namjeravaju uvesti ni Vistu ni Windows 7. U Fini i T-HT-u imaju zastupljene obje verzije operativnog sustava. Većina radnih stanica u Financijskoj agenciji upotrebljava XP, a zbog testa je mali dio radnih stanica prebačen na Windows Vistu. Windows 7 u Fini planiraju uvesti, ali ne odmah nakon izlaska na tržište, nego će pričekati bar servisni paket jedan (SP1). U T-HT-u Vistu preferiraju na novim računalima, a također planiraju prijeći na Windows 7 nakon faze početnog testiranja. Od državnih institucija u HZMO-o još rabe XP, ali planira se prelazak na Vistu. Microsoftov ugovor s državnom upravom trebao bi se zaključiti do kraja lipnja, a prema licencnim ugovorima tijela državne uprave također imaju pravo upotrebe operativnog sustava Vist.

Vrlo je malo podataka o operativnom sustavu Windows 7. Kao i Vista, ‘sedmica’ će se nudit u kućnoj i poslovnoj verziji; jedna od zanimljivijih novosti navodno će biti usavršena potpora za zašlone na dodir. Velika je razlika u odnosu na Vistu rok izlaska: Vistu se razvijalo pet godina, a razvoj Windowsa 7 trajat će, prema najavama iz Microsofta, tri godine. Najava nove verzije Windowsa dok se Vista još nije etablirala, potaknula je spekulacije o tome da je i u Microsoftu žele što prije zaboraviti.

Tomislav Čorak, IT konsultant tvrtke A. T. Kearney, smatra da nema ničega čudnog u takvoj brzini. Ako Windowse usporedimo s npr. mobilnim telefonima, izlazak novog proizvoda u roku od godine dana ne izgleda tako čudno. Naime, proizvođač mobitela u godinu dana izbaci više novih modela na tržište i tako stvara dodatni prihod. Varijacije proizvoda i dodavanje novih funkcija jedna su od osnovnih poluga za rast. Želite li privući kupce, morate biti interesantni, a upravo to radi Microsoft – nudi tržištu novi proizvod i tako stvara dodatni prihod i potiče rast poslovanja – kaže Tomislav Čorak.

No za poduzeća još vrijede druga pravila. Ona se i dalje uglavnom sama brinu o informacijskom sustavu i aplikacijama koje održavaju, a svaki je prijelaz na novi operativni sustav kritična stvar koju si ne žele prečesto priuštiti. Dva su glavna razloga za takvo ponašanje poduzeća: prvi je vezan uz postojanje različitih aplikacija koje poduzeća uotkrivaju u poslovanju, od transakcijskih sustava za svakodnevni rad preko analitičkih sustava za izvještavanje do specijaliziranih sustava za različitu namjenu.

Drug je razlog tehničke prirode. Naime, većina poduzeća obnavlja računala u dvije do četiri godine. Naravno, sva se računala ne kupuju niti se mijenjaju odjedanput, tako da u poduzećima postoje različiti modeli osobnih i prijenosnih računala koja upotrebljavaju različite operativne sustave. To je gotovo nemoguće standardizirati – objašnjava Čorak, koji smatra da je rješenje tog problema povratak na terminale spojene na središnji server.

Na takvu se serveru na svim priključenim terminalima odmah vidi svaka promjena, pa je prijelaz na novu verziju za krajnjeg korisnika i za poduzeće relativno bezbolan.