Burze

Najvažnija vijest s početka prošloga tjedna bila je mogućnost da se u utrku za 26%-tni vlasnički paket Ine uskoro uključi i austrijski OMV. Naime, OMV je pokazao interes da osim kupnje 14 do 19 posto dionica Ine iz Vladina portfelja, otkupi i svih sedam posto Ine Fonda hrvatskih branitelja, čime bi se ukupni udjel OMV-a u Ini, u kojoj je MOL s 25 posto udjela strateški partner Vlade, mogao popeti iznad 26 posto, čime bi OMV zapravo prestigao mađarski MOL. Tu je vijest prenio austrijski Wirtschaftsblatt pozivajući se na dobro obavijestene izvore iz OMV-a. U tom smislu, kontakti OMV-a s hrvatskom Vladom nisu potvrđeni, dok je MOL potvrdio da se u međusobnim razgovorima već odmaklo.

Ipak, a s obzirom na to da je MOL iscrpljen teškom borbom protiv neprijateljskog preuzimanja od strane OMV-a, taj se potez može protumačiti i kao pokušaj OMV-a da natjera MOL da mu za kupnju dionica Ine konkurira gotovinom, koje MOL očito neima, ali i da pritom digne cijenu Ine kako bi još više otežao poziciju mađarskog naftaša i to nastavio daljnje iscrpljivanje mađarske naftne kompanije za koju je OMV, očito je, izrazito zainteresiran. Osim toga, kad bi MOL povećao vlasnički udjel u Ini, to bi zapravo označilo kraj špekulacija o mogućem preuzimanju Ine, što bi znatno utjecalo na budući potencijal rasta cijene dionice. S druge strane, MOL-u trebalo bi najviše odgovarati da vlastite dionice zamijeni za Inine u državnom vlasništvu.

Osim te vijesti, prošli se tjedan naveliko špekuliralo i s izvanrednom dividendom odnosno s kupnjom dionica za ‘trezor’, koju bi, s obzirom na permanentno jaku novčanu poziciju, mogao isplatiti Hrvatski telekom. Tako bi višak novčanih sredstava HT-a možda mogao biti isplaćen dioničarima potkraj ove godine u obliku izvanredne dividende. U tom smislu nije isključeno da se zbog negativnih očitovanja analitičara na problem cash-flowa kompanije cijela akcija i ubrza. Također, neslužbeno je potvrđeno da se u samome HT-u, uza stalnu otvorenu opciju akvizicija i regionalnog širenja, razrađuje i model isplate izvanredne dividende te model otkupa dionica za trezor odnosno njihova naknadnog poništenja radi smanjenja temeljnog kapitala, odnosno podizanja vrijednosti dioničarima.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica varaždinske Koke. Naime, Koka je nedavno objavila rezultate poslovanja za prvi ovogodišnji kvartal, koji su zbog rasta cijena sirovina za stočnu hranu bili znatno lošiji nego u isto vrijeme lani. Tako je Koka u prva tri mjeseca ove godine ostvarila neto gubitak u iznosu od 435 tisuća kuna, dok je u isto vrijeme lani ostvarena neto dobit od 5,47 milijuna kuna. Naime, cijene žitarica koje se koriste za prehranu peradi u spomenutom su razdoblju, a u odnosu na prošlu godinu, porasle više od 100%. Osim toga, postojanje većinskog vlasnika odnosno free-float manji od 20% (16,99%), dodatno već dugo utječu na pad cijene Koke dionice.

U prošlom se tjednu dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex opet lagano korigirao, iako je tijekom tjedna znatno oscilirao. Naime, Crobex je na tjednoj razini oslabio 1,81% odnosno pao s vrijednosti od 3.988,12 bodova na vrijednost od 3.916,05 bodova. U isto vrijeme obveznički je indeks Crobis ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na situaciju od tjedan dana prije. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu porasla tek 0,01%, odnosno s 95,66 na 95,67 bodova.

O sredine travnja dionica opatijskih Liburnia Riviera hotela ostvarila je skokovit rast cijene. Naime, njezina je cijena u navedenom razdoblju porasla, s razine tek nešto više od 2.000 kuna na razinu od gotovo 4.000 kuna. Na pozitivan sentiment za tom dioničkom nisu pretjerano utjecali poslovni rezultati kompanije, već interes pojedinih strateških investitora, koji su u posljednje vrijeme pojačali angažman u vezi s ulaskom u vlasničku strukturu ove ugledne hotelske kuće. Naime, ovaj bi tjedan trebali početi razgovori između predstavnika Vlade i poduzetnika Gorana Štroka, oko postizanja nagodbe za rješavanje pravnog sporu u vezi s LRH-om, a nakon što je Štrok potpisivanjem predugovora nedavno preuzeo potraživanja SN Holdinga prema državi.

Zasad je nedvojbeno da bi u potencijalnom novom aranžmanu Grad Opatija trebao zadržati 25%-tni vlasnički udjel u kompaniji. U tom smislu, postigne li se nagodba između države i Štroka, Grad Opatija zadržat će aktivnu ulogu i trenutačnu vlasničku participaciju. No, moguće je i da će se morati pričekati pravoriječ Upravnog suda, a onda u slučaju da SN Holding odnosno Goran Štrok dobije dionice LRH-a, Opatija bi i dalje zadržala kontrolni paket, dok bi Štrok potraživanja pokušao namiriti od države. Štrok je u tom smislu spreman s Gradom Opatija potpisati i predugovor. Inače, Opatija trenutačno drži osim 25 posto plus jedne dionice LRH-a, i njezine nekretnine, odnosno zgrade hotela u kojima posluje LRH, pa novi vlasnik ne bi mogao dobiti tabularne isprave bez suglasnosti Grada.

U tom su smislu dionice i nekretnine kompanije zapravo dvoje odvojene priče, ali obje učvršćuju poziciju Grada Opatije u postupku privatizacije LRH-a, odnosno do rješavanja sporu između države i holdinga. U međuvremenu, interes za vlasničku participaciju u LRH-u prošli je tjedan pokazao i američki poduzetnik hrvatskog podrijetla Andrija Marich, inače predsjednik Uprave Hotela Dubrovnik d.d.. Naime, Marichu se ulaganje u zagrebački Hotel Dubrovnik višestruko isplatio, što ga je potaknulo da proširi turističko poslovanje na Jadran. Pritom je Marich istaknuo da već dvije godine razgovara s predstavnicima države odnosno pokazuje interes za Liburniju, ali da se čeka odgovor Vlade, odnosno Fonda za privatizaciju, koji bi i operativno trebao pokrenuti cijelu priču u vezi s nastavkom privatizacije.

Maricha je očito potaknuo Štrokov posljednji angažman, što mu je bio jasan signal da je sazrelo vrijeme da zajedno s partnerima, dostavi ponudu te da pokuša sudjelovati na tenderu za kupnju Liburnije. U tom je smislu Marich prve razgovore već obavio i s predstavnicima te hotelske kuće.