-
U Konjicu imate dva pogona – liniju za proizvodnju armaturnih mreža i liniju za proizvodnju ošupljenih ploča. Koje vam je tržište zanimljivo za te proizvode? – Za plasiranje ošupljenih ploča veoma nam je zanimljivo hrvatsko tržište jer se ono u posljednje vrijeme mnogo u stanogradnji. Na našoj liniji proizvodimo oko 400 kvadrata ošupljenih ploča. U Konjicu sada radimo stambeno naselje za 45 stanova, a sve s pločama koje sami proizvodimo. Tu imamo već 20-ak uposlenih ljudi.
-
Svi se žale na nedostatak stručnoga kadra, osobito u oblasti građevinarstva. Europa je također pritiska tim problemom, pa naši radnici sve češće odlaze na europska gradilišta kao i na ona susjednih zemalja. Kakva su vaša iskustva? – Iako su zavodi za zapošljavanje puni nezaposlenih, imam problema s pronalaženjem kvalitetnih radnika. Najveći je problem što ovdašnji ljudi ne žele raditi. Osim nezainteresiranosti za rad, problem je i nedostatak adekvatnih škola koje će obučiti radnike da se mogu snaći na tržištu rada. U Bosni i Hercegovini osim toga godinama je prisutna hiperprodukcija visokoobrazovanih kadrova. Još smo na prijelazu iz socijalizma u kapitalizam i ljudi još ne shvaćaju da se mora raditi želi li se polučiti uspjeh. Mi već dugo imamo raspisan natječaj za prijam ekonomista i inženjera, kojima dajem stanove, ali nitko ne želi početi raditi.
-
Što navode kao razlog? – Svi žele zaposlenje u državnoj službi.
-
S kakvim se još problemima susrećete? – Problem je velika korupcija. Osim toga, imamo katastrofalnu administraciju koja je veoma spora i godine vam trebaju da nešto izganjate. Meni je trebalo šest godina da krenem s proizvodnjom betonskih pragova. Iako sam napravio dosta tvornica zbog svega toga u posljednje vrijeme razmišljam o prodaji. Trenutačno pregovaram s jednom slovenačkom tvrtkom o prodaji naše kompanije Granit Mont u Jablanici koja se bavi proizvodnjom kamena. Problem je pak Hercegovačko-neretvanske županije, u kojoj nam posluju tvrtke, što ljudi koji vode županiju nemaju viziju u što se ovdje treba ulagati. Jedino sam podršku dobio kod sadašnjeg federalnog premijera Nedžada Brankovića, tadašnjeg ministra prometa i komunikacija Federacije, što znači da ima i izuzetaka. Problem je također neujednačenost propisa u entitetima. Moja tvrtka, recimo, mora imati certifikat za poslovanje u RS-u kao da je riječ o drugoj državi. Normalno mi je da moram dozvolu za poslovanje tražiti kad radimo, recimo, u Hrvatskoj i Srbiji, ali nije mi normalno da je moram tražiti u RS. Sve dok se ne promjeni sustav i ne ujednači zakonski propisi i inspekcije ne počnu raditi svoj posao, neće biti napretka u ovoj državi.
-
Kako se nosite s poskupljenjem repromaterijala? – Teško, ali moramo se nositi s tim. Sada imamo strašnu inflaciju koju nitko nama proizvođačima neće priznati. Recimo željezo, koje nam je osnovni repromaterijal za proizvodnju, posupjelo je za više od 15 posto, a o nafti da ne govorim. Osim toga, problem je i rad na crno koji država stimulira.
Imam problema s pronalaženjem kvalitetnih radnika
U kojim zemljama poslujuete i gdje izvozite? – U Albaniji imamo tvrtku Albos koja se bavi proizvodnjom i montažom hala. Njezin je posao isključivo opskrbljivanje albanskog tržišta. Trenutačno radimo na gradnji hala i tržnih centara u Crnoj Gori, a na tržište Hrvatske i Srbije isporučujemo granit. Što se tiče ošupljenih ploča, očekujemo da će za te proizvode interes biti veliki na tržištima Hrvatske i Srbije.
Koliki ste godišnji prihod ostvarili u prošloj godini i koliko očekujete da će biti u ovoj? – Lani nam je prihod bio 13,5 milijuna maraka, a ove godine smo planirali ostvariti oko 30 milijuna. Međutim, budući da se još nije krenulo s plasmanom betonskih pragova, realni prihodi ove godine bit će negdje oko 20 milijuna maraka.
Broj zaposlenih? – Trenutačno imamo ukupno 200 uposlenih radnika, a krene li se s ovim dosad nabrojanim projektima, taj će broj naravno biti veći.
Jedna ste od rijetkih tvrtki iz Bosne i Hercegovine koja ima svoje pogone u Albaniji. Kakva je mogućnost širenja na to, još za domaće gospodarstvene neotkriveno tržište? – Na tom smo tržištu prisutni još od 2004. godine. Albanija je pravi eldorado za poslovanje, no problem je što ondje Bosna i Hercegovina nema ni konzulata, a da ne govorim o veleposlanstvu. Zato su to tržište prepoznale naše susjedne zemlje. Velike poslove u Albaniji trenutačno dobivaju slovenske i hrvatske tvrtke. Zemlja koja krene u razvoj najprije krene s građevinskim radovima, a tako je s Albanijom. Osim Albanije, tu je i Crna Gora, gdje smo već ugovorili gradnju šest hala veličine od 25 tisuća metara četvornih. Počeli smo i s projektom u Ulcinju, koji je krenuo s rekonstrukcijom ulica u starom dijelu gradu. Žele obnoviti kamene kocke i ploče pa tu za nas ima dosta posla. Prije nekoliko dana dobio sam poziv za sudjelovanje na Danima gospodarstva koji se održavaju u Pogorici, a koje organizira Gospodarska komora Federacije, pa se nadam da će se i tu sklopiti neki poslovni.
Da. Jedini u Bosni i Hercegovini proizvodimo betonske pragove. U Hrvatskoj postoji tvrtka Vibro beton iz Vinkovaca, koja proizvodi istu vrstu pragova.
U proizvodnju betonskih pragova uložili ste oko tri milijuna, a u tom je pogonu zaposleno 20-ak ljudi. Kakvi su planovi za daljnje zaposljanje? – Ako nademo tržište i uvedemo dvije smjene kao što smo planirali, tu će biti uposleno najmanje 30-ak ljudi. No, sve ovisi o dinamici razvoja posla i ulaska na tržište.
