Poručuje tijekom dijeta, dakle, najčešće u ovo doba godine, prije godišnjih odmora, i to zato što voda potiče sagorijevanje kalorija. Veće količine vode također potiču koncentraciju i ubrzavaju naše reakcije, a neka su istraživanja pokazala da veći unos vode smanjuje rizik od primjerice, prehlade, zatvora, infekcije mokraćnih kanala, čak i karcinoma mokraćnog mjehura. Rezultati brojnih znanstvenih istraživanja pokazali su da ljudi koji uzimaju veće količine vode manje jedu i to iz jednostavnog razloga što nam tijelo potrebuje za tekućinom nerijetko pogrešno ‘dešifriraju’ kao osjećaj gladi.
Voda zaslužuje posebnu pozornost i kad je riječ o njezinu utjecaju na ljepotu. Koži daje vlažnost, čineći je pritom gladom, svježijom, elastičnijom, otpornijom na bore – jednom riječju – mladom. Slabo je poznato da je koža posljednja na redu organa koji čekaju vodu. Naime, prije nego što voda dođe do kože, potrebnu količinu uzmu ‘važniji’ organi, pa koža nerijetko ostaje zakinuta. A upravo je biti lijep, uz, dakako, biti zdrav, najvažnija je čestica koja se ne može zamijeniti. Odgovarajuća količina vode u tijelu osobito je važna za sportaše. Znanstvena su istraživanja pokazala da sportašima koji ne piju dovoljno tekućine rastu puls i tjelesna temperatura, što rezultira smanjenim sportskim uspješima. Štoviše, sportašima se preporučuje do dvije litre tekućine više nego inače kako bi ostali u zavidnoj formi i bili manje podložni ozljedama. Stručnjaci se ipak spore o tome koja je dnevna količina optimalna, premda je najčešće uvjerenje da bi u jednom danu trebalo popiti osam čaša, odnosno prosječno oko dvije litre vode, čemu treba pridodati otprilike još litru tekućine koju je organizam unosio prehranom.
Ipak, još nitko nije dokazao da je štetno popiti više, jer se višak tekućine kroz mokraćni sustav lako izbacuje iz tijela. Pojačano uzimanje tekućine nužno je u slučaju visoke tjelesne temperature te probavnih infekcija.
Dakako, potreba za većom količinom vode raste s temperaturom zraka, ako ništa drugo kako bi se dodatnom tekućinom nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem koje je ponekad teško izbjeći. Stoga je ljeti potrebno piti što više, a liječnici i nutricionisti preporučuju da većinu unesene tekućine predstavlja upravo voda.
Iako većina sokova i sličnih napitaka sadrži vodu, nerijetko s njima u organizam unosimo i nepotrebne kalorije, a neki napitci potiču dehidraciju, odnosno izbacivanje vode iz organizma. Najjači diuretski učinak imaju kava, čajevi, coca-cola, odnosno svi napitci koji sadrže kofein, ali i alkoholna pića. Stoga treba imati na umu da se šalica kave ili crnog čaja ne može pribrojiti ukupnoj količini tekućine koju unosimo u organizam. Dehidracija, naime, može biti iznimno neugodna, potencijalno opasna, a nedovoljno unošenje tekućine veoma je čest uzrok hospitalizacije starijih ljudi. Ipak, većina ljudi ne uzima dovoljno tekućine. Prema rezultatima jednog od posljednjih istraživanja, čak 73 posto ispitanih pije manje od 1,5 litre, a čak 25 posto manje i od litre vode na dan. Stručnjaci preporučuju da se na pijenje vode jednostavno treba naviknuti. Naime, navika pijenja vode i kad nismo željni stječe se veoma brzo, a preporuča se da se svakih nekoliko sati popije čaša vode, te da se, barem u početku, vodi dnevnik o unesenoj količini. Pritom treba imati na umu da ljudski želudac odjednom teško može primiti više od jedne čaše.
