Lider trend

Dva jaka britanska investitora, Jupiter i Cubus Lux, koji su vlasnici novih marina na Ugljanu, te Istria Consult, sve kandidati za dobivanje koncesije u projektu Brijuni Rivijera, u idućim će godinama biti najveći investitori u hrvatski nautički turizam.

S obzirom na odličnu lokaciju i prirodno okružje otok Ugljan ove je godine postao hit za ulagače u nautički turizam i s novih 300 vezova sve je zanimljivije odredište nautičara iz cijelog svijeta. Zanimljivo je da su svoj kapital u marine na Ugljanu uložila dva jaka britanska investitora – Jupiter Adria, u sustavu britanskog fonda Jupiter Investment Management Group, i Duboko plavetnilo, u sustavu britanske tvrtke Cubus Lux, oba kandidata za dobivanje koncesije u projektu Brijuni Rivijera.

Cubus Lux je prije manje od godinu dana u Sutomišćici na Ugljanu otvorio marina Olive island, a Jupiter Adria luksuzno privezište Marina Preko, čije se otvorenje očekuje ovog mjeseca. Jupiter trenutačno pregovara s općinom i o gradnji marine te servisnog centra Nauta Lamjana u Kaliju, također na Ugljanu. Iako 300 novih vezova ne zvuči fascinantno, s obzirom na to da je Hrvatskoj pod hitno potrebno najmanje još 15 tisuća, novim ulagačima ovo je prva od brojnih investicija u hrvatski turizam, a nautika trenutačno bilježi najveću stopu turističkog rasta, od 12 do 13 posto godišnje.

Osim tih marina, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je natječaj za dodjelu koncesije za dvije nove marine – Novi Vinodolski i Porto Mariccio u blizini Pule, za koju se također natječu oba spomenuta investitora.

Gužvu na Jadranu i Mediteranu već neko vrijeme žele iskoristiti domaći i strani investitori jer po svojim kapacitetima hrvatske marine ne pokrivaju potražnju nautičara. No, iako su prepoznali važnost Jadranu na mediteranskoj nautičkoj karti, investitori su i dalje isfrustrirani sporošću birokracije i povratom ulaganja.

Visoka cijena same infrastrukture svake marine znači da svaka takva investicija zahtijeva pomno promišljanje. Marine su uvijek dugotrajni projekti te je profitabilnost rezultat dobrog vodstva, izvrsne usluge i najvažnije – lokacije. Sezonsko poslovanje podjednako utječe na poslovanje marina i hotela, stoga oba spomenuta sektora turističkog poslovanja moraju razviti mrežu dodatnih usluga za svoje klijente. Moramo biti svjesni činjenice da se broj stranaca koji su zadovoljni jedrilicama neće povećavati jednakom brzinom kao broj onih koji će našim morem željeti krstariti u mega i super jahtama. Stoga će novi projekti marina morati uključivati veće vezove za super jahte koji će biti opremljeni svim dodatnim sadržajima i kompletnim servisom, a sve više marina otvarat će se u sklopu hotelskih resorta s pet zvjezdica. Uz ove, veće vezove, marine će morati pružati i dodatne sadržaje za manje brodove kako bi se pospešila cjelogodišnja aktivnost. Naše je mišljenje da se sve marine moraju razvijati, imajući u vidu održivost i brigu za okoliš. Hrvatska je idealno plovno područje za razvoj ovakvih ekološki prihvatljivih marina – smatra Jeff Houlgrave, direktor poslovanja Jupiter Adrie zadužen za sektor marina.

U Marinu Preko Jupiter Adria uložila je tri milijuna eura i dobila koncesiju na 20 godina. U ponudi ima više od 80 vezova za brodove dužine do 20 metara i nekoliko ekskluzivnih vezova za superjahte duge do 60 metara. Uz usluge veza, nautičarima su na raspolaganju i mnoge druge pogodnosti poput modernoga bloka s tuševima, pronaice rublja, bežičnog pristupa internetu, pitke vode, struje te zbrinjavanja otpada pomoću najsuvremenijih tehnologija, a u sklopu marine Preko Jupiter planira graditi hotel s pet zvjezdica.

Ambiciozni investitor Cubus Lux pak u sljedećih pet godina planira sagraditi 2.000 vezova, a u gradnju marine Olive island uložio je pet milijuna eura.

Plan Cubus Luxa je realiziranje projekta pod nazivom String of pearls, lanca marina koje gradimo od Istre do Grčke. Marina Olive island ima već sad, u manje od godinu dana od otvaranja, 75-postotnu popunjenost, 176 plovila na stalnom vezu, a preostala stoje na raspolaganju plovilima u tranzitu. Tranzitne marine u Hrvatskoj trebaju biti najmanje na razini četiri plus zvjezdice, na izuzetnoj lokaciji, s pratećim sadržajima, restoranom, trgovinom i sanitarnim čvorom, dok polazne marine moraju biti u blizini zračne luke i dostupne automobilom. Treća kategorija bile bi marine u sklopu turističkog naselja – objašnjava svjetske nautičke standarde zadarški vlasnik Milan Kotur, naglašavajući da se ciklus od raspisivanja natječaja preko izdavanja potrebne dokumentacije, do stavljanja marine u funkciju, mora drastično skratiti.

Ako su vam za to potrebne tri godine, gospodarska opravdanost postaje upitna. Problem je i u tome što se prve investicije u marketinškom smislu prezentiraju kao marine i konkuriraju im iako za to nemaju uvjete. Za marinu je potrebna mnogo veća investicija. To vam je kao da u restoranu naručite biftek, a dobijete pljeskavicu. Nadam se da će se stvari razjasniti novim Pravilnikom o kategorizaciji – komentira Kotur.

I ambiciozni planovi – preskromni

Jadranom godišnje plovi 620 tisuća nautičara, a Hrvatska ih može uostaviti u samo 21 tisuću vezova u marinama i još 14 tisuća u lučicama i privezištima. U tijeku je izrada Strategije razvoja nautičkog turizma o kojoj bi se, prema najavama, do kraja kolovoza trebala izjasniti i Vlada. Strategijom je u idućih deset godina predviđena gradnja 15 tisuća novih vezova na kopnu i moru, no nautičari smatraju da i to neće biti dovoljno, s obzirom na svjetske nautičke trendove.

Osobno mi je vrlo žao, a to je i stajalište Udruženja nautičkog turizma pri HGK-u, što je odlična inicijativa za izradu strategije reducirana na određivanje maksimalnog prihvatnog kapaciteta marina (broja vezova), ignorirajući time činjenicu da će se brodovi i dalje proizvoditi, dolaziti na Jadran i raditi još veći pritisak za osiguranje smještaja. Budući da smo mi snažni narod, vjerovatno će se ti brodovi smještati neorganizirano po raznim lučicama, dvorištima i livadama umjesto da omogućimo postojećim i novim marinama gradnju i proširenje kapaciteta, poštujuci najoštrije ekološke standarde – smatra predsjednik Udruženja Krešimir Žic, ujedno vlasnik jedne od najvećih marina na Jadranu, marine Punat na Krku.

Baviti se nautikom u Hrvatskoj je, kaže, i dalje vrlo riskantan biznis. Djelatnost se u većoj mjeri zbiva na pomorskom dobru, istekom ili gubitkom koncesije po sadašnjim zakonima nije moguće niti od države niti od budućega koncesionara zatražiti povrat neamortiziranih ulaganja.

Državni tajnik za turizam Branko Bačić pak odgovara da se koncesije dodjeljuju prema visini investicije i rok za povrat ulaganja zna se već pri potpisivanju ugovora. Ulagatelj je taj koji ima računacu i zna kolika mu je koncesijska naknada i visina investicije pa samim time i rok za povrat ulaganja. Državni tajnik za more službeno se slaže da Hrvatskoj evidentno nedostaje veći broj marina, da je plovila mnogo više nego vezova, posebice za megajahte, kojih u Hrvatsku godišnje uđe oko 55 tisuća. Stoga Ministarstvo mora, kaže, uvodi akcijski plan kako i na koji način ubrzati gradnju marina za megajahte, posebice u gradovima u blizini zračnih luka – Primjećujemo velik interes domaćih i stranih ulagača za gradnju marina i svakodnevno dobivamo upite raznih tvrtki o procesu dobivanja koncesije. Upućujemo ih na određene destinacije koje su prostornim i urbanističkim planovima definirane kao marine, dajemo im informacije u kojoj administrativnoj fazi se nalazi pojedina marina i je li lokalna samouprava zainteresirana za inicijaciju postupka – objašnjava Bačić.

Da je budućnost hrvatske nautike prihvat megajahti i superluksuznih brodova uvidjelo je i vodstvo ACI sustava 21 marine u koje je prije tri godine uplovilo svega pet, a prošle godine čak 170 megajahti, čime se prihod ACI-ja višestruko povećao. ACI je već neko vrijeme na meti investitora i u posljednje dvije godine stiglo je više pisama namjere za investiranje u cjelokupni ACI sustav.

Gosti koji plove na jahtama su potrošači visoke platežne moći, ne pitaju za cijenu, no traže dodatne usluge koje još nisu razvijene na našoj obali. Među njima ima i investitora koji svojim dolaskom na Jadran uvidu potencijal za ulaganje. Kako se povećava broj megajahti, tako i strani investitori vide potencijal za ulaganje u gradnju luksuznih marina i svih dodatnih usluga koje idu uz takav oblik turizma – manji hoteli vrhunske kvalitete, dodatne usluge u marinama, luksuzni restorani, butici, wellness, bazeni, itd. Jedna od važnih usluga koje bi se na našoj obali morale razviti jesu i zimski prihvat i održavanje takvih brodova, jer vlasnici tijekom mjeseci mirovanja broda prosječno na održavanje i popravke potroše 10 posto vrijednosti broda. Uzimajući u obzir činjenicu da se vrijednosti tih brodova kreću od nekoliko milijuna eura na više, računica je jednostavna. No, traži se vrhunska usluga i u tom segmentu – objašnjava direktor ACI-ja Anto Violić, dodajući da se ACI ne osjeća ugroženim od nadolazeće konkurencije s obzirom da je prihvatnih mjesta na Jadranu ionako premalo.

Od osnovne djelatnosti ACI-ja, koju čini djelatnost nautike, ove godine planira prihode marina u iznosu od 143 milijuna kuna, što čini povećanje od devet posto u odnosu na proteklu godinu. Strategijom poslovanja ACI-ja predviđeno je u prvom dijelu proširenje postojećih marina u Opatiji, Skradinu, Splitu i Dubrovniku, gdje ACI namjerava preuređiti dvorac Sorkočević koji bi trebao postati elitni casino ili luksuzni hotel sa svim pratećim sadržajima. Prema dugoročnom planu ACI-ja, predviđa se gradnja triju marina za prihvat megajahti u blizini aerodroma na sjevernom, srednjem i južnom Jadranu te dodatne dvije marine prema mogućnostima gradnje.

Premda je zakonski moguće, poslovne banke ni HBOR ne prihvaćaju koncesiju niti nekretnine izgrađene na pomorskom dobru u zalog kod uzimanja kredita, što privatnim investitorima, u čijim se rukama nalaze dvije trećine vezova, otežava poslovanje. K tome Vlada obvezuje marine na zakonsku odgovornost prema kupcima, u slučaju krade ili štete na plovilima. S obzirom na to da je vrijednost plovila koja se nalaze u marini višestruko veća od vrijednosti marine, već i pojedinačni incident može…