Lider trend

Dovesti marinu do stečaja. Ulaganje u marine isplativ je posao isključivo ‘na duge staze’, potvrda od više desetaka milijuna eura, a ostvareni prihodi su u odnosu na ulaganja mali. Prema svjetskim iskustvima, a to potvrđuju i iskustva hrvatskih marina, ulaganje u marinu postaje isplativ tek iznad 400 vezova. Uz vezove, dizalice i eventualno servis plovila, ostale djelatnosti u marini (ugostiteljstvo, hoteli, trgovina i sl.) u pravilu su neprofitabilne i na teret prihoda od vezova, ali opet nužno potrebne da bi marina kupcima bila zanimljiva – smatra Žic.

No ipak, godišnji rast proizvodnje brodova iznosi oko 20 posto, a u skladu s tim raste i interes kupaca za smještaj plovila. Sukladno zakonima tržišne ponude i potražnje te posebno s obzirom na ograničene kapacitete za smještaj plovila, raste i cijena veza, što ovu djelatnost ipak čini profitabilnijom.

Stefan Stangl, vlasnik tvrtke Stangl Consult koja se putem tvrtke Istria Consult također natječe za dobivanje koncesije za otok Sv. Katarina i Mulimenti u sklopu projekta Brijuni Rivijera, s investicijom od 240 milijuna eura, slaže se da je potražnja za vezovima u segmentu velikih brodova na Mediteranu posljednjih godina izrazito velika i kontinuirano raste.

• Struka je prepoznala trend pa je pokrenula planiranje ili gradnju većeg broja marina za velike brodove, od kojih će većina biti dovršena između 2010. i 2012. godine. U Italiji, Grčkoj i Crnoj Gori već se grade kapaciteti koji će omogućiti gostima korištenje većeg broja vezova, s kojih vlasnici svojim velikim brodovima prilično brzo mogu doploviti i do Hrvatske. To znači da se posao s marinama u Sredozemlju trenutno razvija bez da u njemu znatnije sudjeluju i hrvatske destinacije. Hrvatska u takvom okruženju riskira jedinstvenu priliku pozicionirati se kao snažna nautička destinacija, a sve zbog kašnjenja s ponudom novih vezova – objašnjava Stangl, dodajući da, dok traje velika potražnja na tržištu vezova, Hrvatska se mora uključiti u podjelu kolača jer će potražnja prije ili kasnije oslabjeti i onda može biti kasno. Ako se ubrzo odaberu partneri i krene s projektom Brijuni Rivijera, Hrvatska bi, kaže, mogla konkurirati za vodeću poziciju u nautičkom turizmu na Mediteranu.

Investitori smatraju da, zbog ljepote naše obale i brojnosti otoka, atraktivnost plovlenja u hrvatskom dijelu Jadranu neće jenjavati, što više, rast će iz godine u godinu. Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donese 700 milijuna eura, a razvijanjem ponude, koja je nekim zemljama Sredozemlja glavni turistički adut, taj bi prihod mogao biti osjetno viši.

Koliko je nautički biznis unosan govori i podatak da je prije nekoliko godina u Hrvatskoj poslovalo 149 čarter kompanija, dok ih je prije nekoliko mjeseci izračunato čak 950, s dvije i pol do tri tisuće novih plovila u čarteru. Stručnjaci tvrde da se taj broj drastično povećao donošenjem novog zakona koji kaže da svi brodovi Jadranom moraju ploviti pod hrvatskim zastavom i to je dovelo do toga da stranci koji posjeduju jedan brod u Hrvatskoj otvaraju tvrtke i na taj način izbjegavaju troškove plaćanja poreza na plovilo. Ukupan broj nautičara koji plove Jadranom godišnje raste od 12 do 13 posto, s tim da ih oko 320 tisuća dolazi svojim plovilima i još toliko plovi u čarteru.

• Ulaganje u gradnju marina može biti motivirano ili željom investitora da se stvarno bavi nautičkim turizmom sa svim popratnim sadržajima i od toga ostvaruje povrat investicije ili da sagradi marinu u špekulativne svrhe s osnovnom kalkulacijom da povrat investicije ostvari prodajom zemljišta ili apartmana u okolici marine. U prvom slučaju povrat ulaganja je vrlo spor zato što je gradnja marine skup potvrda s velikim rizikom poslovanja. U drugom slučaju je kalkulacija mnogo jednostavnija – opisuje trenutačnu nautičku sliku u Hrvatskoj Krešimir Žic.

• 21.000 vezova u marinama

• 14.000 vezova u privezštima i lučicama

• 15.000 vezova u rukama koncesionara

• 6.000 u vlasništvu ACI-ja

• 15.000 novih vezova za 10 godina

• 620.000 nautičara godišnje

• godišnji porast broja nautičara 12%

• porast broja čarter kompanija u posljednje tri godine 537%

• 3.000 novih plovila u čarteru

• prosječan boravak nautičara 16 noćenja

• dnevna potrošnja nautičara 72 eura

• najviše Nijemaca, Talijana, Austrijana, Slovenaca, Amerikanaca