Milijarde kuna potencijalne zarade

više ni formalno ne bi morao polagati račune Skupštini i Poglavarstvu Zagreba o gospodarenju nekretninama uvrštenima u fond, nego samo sebi, odnosno Holdingu u kojemu je čovjek-skupština (jedini član) sâm Milan Bandić. Ima, naravno, i suprotnih mišljenja. Prema tim mišljenjima sada nema prave kontrole u gospodarenju nekretninama prenesenim na Zagrebački holding, a nakon što bi one bile uvrštene u zatvoreni nekretninski fond i kontrola bi postala efikasnija, a i uvid javnosti u gospodarenje tim nekretninama bio bi veći.

Zbog toga što bi Bandić trebao podnosit izvještaje o gospodarenju nekretninama sâm sebi, moglo bi postati upitno i odobrenje regulatora za financijsko tržište (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga – Hanfe) za rad nekretninskog fonda u osnivanju. To se odobrenje očekuje do kraja lipnja. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li već i u tom odobrenju biti ‘neodobravanja’ toga da Bandić sam sebi može podnosit izvještaje o gospodarenju nekretninama, premda takva primjedba formalno nije u Hanfejnoj nadležnosti. A to bi moglo dovesti u pitanje i početak rada samog Milana Trbojevića kao čelnika nekretninskog fonda.

Govoreći o osnivanju nekretninskog fonda Milan Trbojević je pokušao uvjeriti javnost da glavni cilj pokretanja fonda nije koncentracija gradske imovine, već velika potencijalna zarada koja se može mjeriti u milijardama i koja se već može očekivati u drugoj i trećoj emisiji dionica. Holding i Grad raspolažu vrlo atraktivnim nekretninama koje su zapravo postale brend, tvrdi Trbojević. Te atraktivne nekretnine ponudit će se na tržištu, a u tom nekretninskog portfelju, u koji će fond najprije uložiti, mogli bi se naći vrlo atraktivni lokaliteti Zagrebačke ili tvornice vagona Gredelj. Prema Trbojeviću, nisu isključena ni ulaganja u perspektivne nekretnine u državnom vlasništvu. Nakon inicijalnog prikupljanja kapitala Zagrebački nekretninski fond bit će predstavljen i inozemnim investitorima, izjavio je Trbojević.

Milan Trbojević vrlo je pogodna osoba za vođenje poslova Bandićeva nekretninskog fonda, s obzirom na to da je stručnjak za financijsko poslovanje koji najbolje funkcionira u timu, odnosno kao osoba bez ambicija za samostalno odlučivanje. Upravo ta Trbojevićeva karakteristika ‘poslodavcu’ Bandiću itekako odgovara. Iz dosadašnje Trbojevićeva profesionalne karijere razvidno je da je dobro vodio poslove, uglavnom kao timski igrač. U posljednje vrijeme surađivao je s Matom Crkvencem (u Fondinvestu i Ministarstvu financija) a prije toga u Tvornici Tesla i Đuri Đakoviću kao član tadašnjih poslovodstava.

Milan Trbojević je, zapravo, prije računovoda a mnogo manje financijski ‘hakler’. Dobar je analitičar, korektno odrađuje svoj posao, i svi koji su s njim surađivali naglašavaju da je izuzetno pošten. Činjenica je da je nakon prestanka rada u Tvornici Tesla Milan Trbojević radio u raznim institucijama, ali bi svaki put nakon što bi ti poslovi prestali bez njegove krivnje ostajao nezaposlen. Tako je bilo i nakon što su Fondinvest preuzeli Slovenci, kad je morao otići iz Porezne uprave zbog izgubljenih izbora, a nije imao vidljivijih uspjeha ni u privatnom poduzetništvu sa svojim Dominvestom.

Milan Trbojević je kao bivši ravnatelj Porezne uprave nakratko završio na Zavodu za nezaposlene. I upravo tu činjenicu sugovornici navode kao krunski dokaz Trbojevićeva poštenja. Kao ravnatelj Porezne uprave Trbojević je radio na naplati starih nenaplaćenih poreza, i to nije iskoristio da si ‘ispod stola’ osigura posao nakon isteka mandata u Poreznoj upravi.

Trbojević jedino sada može otići s mjesta velikog rizika prije nego što mu neki novi pobjednici na izborima otkažu radi namještanja svog čovjeka na taj posao. Inače Milan Trbojević nije član SDP-a, premda u osnovi simpatizira lijevu političku opciju.

Milan Trbojević rođen 1951. je godine u Županji. Diplomirao je 1975. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Prvo zaposlenje dobio je u Komercijalnoj banci u Županji. Nakon četiri godine prelazi raditi u Đuri Đaković – Tvornicu poljoprivrednih strojeva. Tri godine poslije (1982.) odlazi u Tvornicu Nikola Tesla u Zagreb, gdje najprije radi kao pomoćnik direktora, a od 1985. do 1994. godine i kao direktor Sektor za financijsko računovodstvene poslove.

Od 1994. ogleda se u biznisu i kao samostalni privatni poduzetnik. S temeljnim kapitalom od 18 tisuća kuna osniva DDM promet d.o.o. sa sjedištem u svome stanu na zagrebačkoj Trešnjevci. U Hrvatskoj u to vrijeme Trbojević nalazi malo posla, pa se snalazi poslujući više u Ljubljani, a manje u Zagrebu. Nakon kratkotrajnjeg ‘izleta’ u samostalnom poduzetništvu Trbojević se već 1997. vraća u nesamostalni rad kao predsjednik Uprave Fondinvesta d.o.o.

Uz pomoć studentskih kolega s Ekonomskog fakulteta uspijeva početi poslovanje Fondinvesta, tvrtke čiji je osnivač KD Investments d.o.o., zapravo slovenski investicijski fond koji u znatnom dijelu posluje u Hrvatskoj. Valja podsetiti da se u to vrijeme u Hrvatskoj bojkotirao slovenski investicijski kapital, pa Milan Trbojević, kao predsjednik Uprave, i Mato Crkvenac, kao predsjednik Nadzornog odbora Fondinvesta, unatoč bojkotu, osiguravaju ‘na mala vrata’ prisutnost slovenskoga kapitala na hrvatskome financijskom tržištu. Tek od 29. svibnja 2002. KD Investments preuzima Fondinvest i osamostaljuje se i kadrovska na način da i Upravi i Nadzorni odbor od Trbojevića i Crkvenca službeno preuzimaju menadžeri sa slovenskim putovnicama. Vrijedi još spomenuti i da je Milan Trbojević u razdoblju od 2002. do 2005. bio i član Nadzornog odbora Sladorane d.d. u Županji.

Suradnja Bandića i Trbojevića počela je intenzivnije još u vrijeme mandata Račanove vlade. U medijima je Trbojević kao ravnatelj Porezne uprave optuživan zbog afere oprosta 1,7 milijuna kuna poreznog duga OTV-u. Prema pisanju medija Porezna uprava je OTV-u platila tobožnje marketinške usluge. A Milana Trbojevića, tada ravnatelja Porezne uprave, i Romana Bolkovića, u to vrijeme vodećeg urednika OTV-a, prema pisanju dijela medija, pozeo je upravo Milan Bandić.

Model oprosta poreznoga duga objavljen je u medijima. Jedna tranša od 600 tisuća kuna uplaćena je s računa Ministarstva financija na račun tvrtke OTV d.d., koja je bila nositelj koncesionarskih prava na televizijsku frekvenciju Zagrebačke županije. Ostatak od 1,1 milijuna kuna prebačen je na račun poduzeća ‘OTV-dom’ preko čijeg su računa su zaposlenici OTV-a primali plaće. Isti iznos odmah je i vraćen državi kako bi izgledalo da je OTV u posljednji trenutak ipak podmirio svoje porezne obveze. U medijima je tada pisano da je ugovor Porezne uprave i OTV-a osmislio i dogovorio Milan Bandić, koji je u to doba nastojao pod svaku cijenu da SDP na bilo koji način osvoji televiziju čiji se domet podudara s područjem djelovanja zagrebačke organizacije SDP-a.

Unatoč tim medijskim optužbama svi sugovornici tvrde da je Milan Trbojević izuzetno pošten, a ako je i bilo nekih ‘mučki’ za vrijeme njegova mandata u Poreznoj upravi, to nije Trbojevićevi djelo. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će surađivati u organizaciji nekretninskog fonda dva Milana, Trbojević i Bandić.