Turizam

Dva jaka britanska investitora, Jupiter i Cubus Lux, koji su vlasnici novih marina na Ugljanu, te Istria Consult, sve kandidati za dobivanje koncesije u projektu Brijuni Rivijera, u idućim će godinama biti najveći investitori u hrvatski nautički turizam.

S obzirom na odličnu lokaciju i prirodno okružje otok Ugljan ove je godine postao hit za ulagače u nautički turizam i s novih 300 vezova sve je zanimljivije odredište nautičara iz cijelog svijeta. Zanimljivo je da su svoj kapital u marine na Ugljanu uložila dva jaka britanska investitora – Jupiter Adria, u sustavu britanskog fonda Jupiter Investment Management Group, i Duboko plavetnilo, u sustavu britanske tvrtke Cubus Lux, oba kandidata za dobivanje koncesije u projektu Brijuni Rivijera.

Cubus Lux je prije manje od godinu dana u Sutomišćici na Ugljanu otvorio marinu Olive island, a Jupiter Adria luksuzno privezište Marina Preko, čije se otvorenje očekuje ovog mjeseca. Jupiter trenutačno pregovara s općinom i o gradnji marine te servisnog centra Nauta Lamjana u Kaliju, također na Ugljanu. Iako 300 novih vezova ne zvuči fascinantno, s obzirom na to da je Hrvatskoj pod hitno potrebno najmanje još 15 tisuća, novim ulagačima ovo je prva od brojnih investicija u hrvatski turizam, a nautika trenutačno bilježi najveću stopu turističkog rasta, od 12 do 13 posto godišnje.

Osim tih marina, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture raspisalo je natječaj za dodjelu koncesije za dvije nove marine – Novi Vinodolski i Porto Mariccio u blizini Pule, za koju se također natječu oba spomenuta investitora.

Gužvu na Jadranu i Mediteranu već neko vrijeme žele iskoristiti domaći i strani investitori jer po svojim kapacitetima hrvatske marine ne pokrivaju potražnju nautičara. No, iako su prepoznali važnost Jadranu na mediteranskoj nautičkoj karti, investitori su i dalje isfrustrirani sporošću birokracije i povratom ulaganja.

• Visoka cijena same infrastrukture svake marine znači da svaka takva investicija zahtijeva pomno promišljanje. Marine su uvijek dugotrajni projekt i te je profitabilnost rezultat dobrog vodstva, izvrsne usluge i najvažnije – lokacije. Sezonsko poslovanje podjednako utječe na poslovanje marina i hotela, stoga oba spomenuta sektora turističkog poslovanja moraju razviti mrežu dodatnih usluga za svoje klijente. Moramo biti svjesni činjenice da se broj stranaca koji su zadovoljni jedrilicama neće povećati jednako brzinom kao broj onih koji će našim morem željeti krstariti u mega i super jahtama. Stoga će novi projekti marina morati uključivati veće vezove za super jahte koji će biti opremljeni svim dodatnim sadržajima i kompletnim servisom, a sve više marina otvarat će se u sklopu hotelskih resorta s pet zvjezdica. Uz ove, veće vezove, marine će morati pružati i dodatne sadržaje za manje brodove kako bi se pospješila cjelogodišnja aktivnost. Naše je mišljenje da se sve marine moraju razvijati, imajući u vidu održivost i brigu za okoliš. Hrvatska je idealno plovno područje za razvoj ovakvih ekološki prihvatljivih marina – smatra Jeff Houlgrave, direktor poslovanja Jupiter Adrie zadužen za sektor marina.

U Marinu Preko Jupiter Adria uložila je tri milijuna eura i dobila koncesiju na 20 godina. U ponudi ima više od 80 vezova za brodove dužine do 20 metara i nekoliko ekskluzivnih vezova za superjahte duge do 60 metara. Uz usluge veza, nautičarima su na raspolaganju i mnoge druge pogodnosti poput modernoga bloka s tuševima, pronaice rublja, bežičnog pristupa internetu, pitke vode, struje te zbrinjavanja otpada pomoću najsuvremenijih tehnologija, a u sklopu marine Preko Jupiter planira graditi hotel s pet zvjezdica.

Ambiciozni investitor Cubus Lux pak u sljedećih pet godina planira sagraditi 2.000 vezova, a u gradnju marine Olive island uložio je pet milijuna eura.

• Plan Cubus Luxa je realiziranje projekta pod nazivom String of pearls, lanca marina koje gradimo od Istre do Grčke. Marina Olive island ima već sad, u manje od godinu dana od otvaranja, 75-postotnu popunjenost, 176 plovila na stalnom vezu, a preostala stoje na raspolaganju plovilima u tranzitu. Tranzitne marine u Hrvatskoj trebaju biti najmanje na razini četiri plus zvjezdice, na izuzetnoj lokaciji, s pratećim sadržajima, restoranom, trgovinom i sanitarnim čvorom, dok polazne marine moraju biti u blizini zračne luke i dostupne automobilom. Treća kategorija bile bi marine u sklopu turističkog naselja – objašnjava svjetske nautičke standarde zadarški vlasnik Milan Kotur, naglašavajući da se ciklus od raspisivanja natječaja preko izdavanja potrebne dokumentacije, do stavljanja marine u funkciju, mora drastično skratiti.

• Ako su vam za to potrebne tri godine, gospodarska opravdanost postaje upitna. Problem je i u tome što se prve investicije u marketinškom smislu prezentiraju kao marine i konkuriraju im iako za to nemaju uvjete. Za marinu je potrebna mnogo veća investicija. To vam je kao da u restoranu naručite biftek, a dobijete pljeskavicu. Nadam se da će se stvari razjasniti novim Pravilnikom o kategorizaciji – komentira Kotur.

I ambiciozni planovi – preskromni

Jadranski godišnji plivi 620 tisuća nautičara, a Hrvatska ih može ugoditi u samo 21 tisuću vezova u marinama i još 14 tisuća u lučicama i privezištima. U tijeku je izrada Strategije razvoja nautičkog turizma o kojoj bi se, prema najavama, do kraja kolovoza trebala izjasniti i Vlada. Strategijom je u idućih deset godina predviđena gradnja 15 tisuća novih vezova na kopnu i moru, no nautičari smatraju da i to neće biti dovoljno, s obzirom na svjetske nautičke trendove.