Između negazirane i gazirane vode ponajprije ovisi o tome koja nam više godi nepcu, liječnici savjetuju da onoj koja ne sadrži ugljikov dioksid i ima relativno nisku količinu natrija, što znači negaziranoj, treba ipak dati svojevrsnu prednost.
U posljednje su vrijeme sve popularnije i tzv. aromatizirane vode. Riječ je o niskoenergetskim, negaziranim bezalkoholnim pićima u kojima ne bi trebalo biti nikakvih konzervansa i koje bi trebale odlikovati prirodne arome. No, iako je broj okusa takvih voda svake godine, točnije svakoga ljeta sve veći, treba imati na umu da na dan ne bi trebalo popiti više od tri decilitra takve vode. Naime, osim što sadrže arome, takvi napitci sadrže i šećere ili umjetna sladila te najčešće i vitamine. Obično je riječ o vitaminu C, koji je prirodni konzervans, a prosječna kalorijska vrijednost u decilitru aromatizirane vode iznosi oko deset kalorija. Proboj aromatiziranih voda na hrvatsko tržište počeo je okusom limuna, a uskoro se toj aromi pridružila cijela paleta voćnih okusa, od breskve, kruške, limete, jagode, zelene jabuke te nekoliko tropskih okusa. Ipak, unatoč oznaci light koju mahom nose ti proizvodi, nutricionisti običnu negaziranu vodu smatraju bitno prikladnijom i zdravijom. Iako u aromatiziranim vodama ni izbliža nema šećera koliko u industrijskim voćnim sokovima, pakiranje od litre i pol aromatizirane vode nije preporučljiva količina za jedan dan.
Ukratko, voda je iznimno važna. Samo jedan gutljaj može spriječiti da vam sunčani dan pokvari napad glavobolje, da vas spopadnu grčevi ili da se, isključivo zbog žedi, jednostavno osjećate loše. Ako ništa drugo, iskoristite činjenicu da je bočica vode u ruci i modno poželjan dodatak. I pije ju i kada niste žedni. Kao, recimo, upravo sada…
Voda zaslužuje posebnu pozornost i kad je riječ o njezinu utjecaju na ljepotu. Koži daje vlažnost, čineći je pritom gladom, svježijom, elastičnijom, otpornijom na bore – jednom riječju – mladom. Slabo je poznato da je koža posljednja na redu organsko koji čekaju vodu. Naime, prije nego što voda dođe do kože, potrebnu količinu uzmu ‘važniji’ organi, pa koža nerijetko ostaje zakinuta. A upravo je biti lijep, uz, dakako, biti zdrav, najvažnija čežnja 21. stoljeća. Odgovarajuća količina vode u tijelu osobito je važna za sportaše. Znanstvena su istraživanja pokazala da sportašima koji ne piju dovoljno tekućine rastu puls i tjelesna temperatura, što rezultira smanjenim sportskim uspjesima. Štoviše, sportašima se preporučuje do dvije litre tekućine više nego inače kako bi ostali u zavidnoj formi i bili manje podložni ozljedama. Stručnjaci se ipak spore o tome koja je dnevna količina optimalna, premda je najčešće uvjerenje da bi u jednom danu trebalo popiti osam čaša, odnosno prosječno oko dvije litre vode, čemu treba pridodati otprilike još litru tekućine koju u organizam unosimo prehranom.
Ipak, još nitko nije dokazao da je štetno popiti više, jer se višak tekućine kroz mokraćni sustav lako izbacuje iz tijela. Pojačano uzimanje tekućine nužno je u slučaju visoke tjelesne temperature te probavnih infekcija.
Dakako, potreba za većom količinom vode raste s temperaturom zraka, ako ništa drugo kako bi se dodatnom tekućinom nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem koje je ponekad teško izbjeći. Stoga je ljeti potrebno piti što više, a liječnici i nutricionisti preporučuju da većinu unesene tekućine predstavlja upravo voda.
Iako većina sokova i sličnih napitaka sadrži vodu, nerijetko s njima u organizam unosimo i nepotrebne kalorije, a neki napitci potiču dehidraciju, odnosno izbacivanje vode iz organizma. Najjači diuretski učinak imaju kava, čajevi, coca-cola, odnosno svi napitci koji sadrže kofein, ali i alkoholna pića. Stoga treba imati na umu da se šalica kave ili crnog čaja ne može pribrojiti ukupnoj količini tekućine koju unosimo u organizam. Dehidracija, naime, može biti iznimno neugodna, potencijalno opasna, a nedovoljno unošenje tekućine veoma je čest uzrok hospitalizacije starijih ljudi. Ipak, većina ljudi ne uzima dovoljno tekućine. Prema rezultatima jednog od posljednjih istraživanja, čak 73 posto ispitanih pije manje od 1,5 litre, a 25 posto manje i od litre vode na dan. Stručnjaci preporučuju da se na pijenje vode jednostavno treba naviknuti. Naime, navika pijenja vode i kad nismo žedni stječe se veoma brzo, a preporuča se da se svakih nekoliko sati popije čaša vode, te da se, barem u početku, vodi dnevnik o unesenoj količini. Pritom treba imati na umu da ljudski želudac odjednom teško može primiti više od jedne čaše.
Unatoč velikim potrebama za pitkom vodom, nje je u svijetu ipak svakoga dana sve manje, a stanovništvo planeta sve je brojnije. Poseban problem predstavlja onečišćenje voda, mora i jezera. Hrvatska, dođuše, raspolaže pristojnim količinama pitke vode, odnosno s 9.500 kubičnih metara po stanovniku, što je smješta među vodom bogate zemlje. Ipak, prodaja ‘žaširane’ vode u nas je u posljednje dvije godine porasla čak 150 posto.
Ubojica kalorija
