Burze

Protokli je tjedan počeo u izrazito negativnom raspoloženju, prije svega kao posljedica lošeg trenda na najrazvijenijim svjetskim burzama. No već do sredine tjedna situacija se više-manje normalizirala i cijene većine likvidnih dionica osim brodarskih vratile su se na prvotne razine s kojih je prošlotjedni pad i počeo. Glavni pokretač negativnog sentimenta bile su visoke cijene nafte. Naime, prema procjenama Goldman Sachs, cijene nafte ovo bi ljetno mogle dosegnuti razinu od 150 dolara za barel jer pad opskrbe nadmašuje slabljenje potražnje. Goldman Sachs, najaktivnija ulagačka banaka na energetskim tržištima i jedna od prvih koje su prognozirale rast cijene nafte na troznamenka ste razine prije više od dvije godine, što se tada činilo nezamislivim, prošli je mjesec upozorila i na mogućnost supervelikog rasta cijene nafte na čak 200 dolara za barel u iduće dvije godine.

Zabrinutost su dodatno povećala i očekivanja vezana uza slabe rezultate jedne od vodećih američkih investicijskih banaka Lehman Brothers Holding Inc. prema preliminarnim podacima u drugom tromjesečju zabilježio gubitak od 2,8 milijardi dolara, zbog čega će se ulagačima ponuditi nove dionice u vrijednosti od šest milijardi dolara kao dokapitalizacija banke. Nakon objave spomenute vijesti dionice te investicijske banke pale su 11 posto na Njuzjorškoj burzi, a objavljeno je da je banka u drugom tromjesečju uza slabe rezultate bila prinađena prodati i imovinu vrijednu čak 130 milijardi dolara.

Na domaćem tržištu kapitala prošli su se tjedan mogli čuti nešto optimističniji tonovi. Naime, 24 kompanije koje su sudjelovale na konferenciji regionalnih burzi u Zagrebu predstavile su planove poslovanja za investitore iz Srednje i Istočne Europe. Tako su iz Atlantic grupe za ovu godinu najavili 30-postotni porast prihoda, neto profit veći 41 posto te 31 posto veću operativnu dobit. Iz Iine su priopćili da planiraju povećati proizvodnju, profitabilno poslovati s prirodnim plinom te se prilagoditi europskim standardima, reorganizirati i modernizirati proizvodne kapacitete kompanije. Nove poslove za ovu godinu prošli su tjedan najavili i iz Ericssonova Nikole Tesle, koji je s BH Telecomom ugovorio uvođenje usluga pozicioniranja. Posao je vrijedan 5,5 milijuna kuna.

Jedan od likvidnijih prošlotjednih gubitnika bile su dionice tvrtke Veterine d.d. Naime, protekom posljednjega dana ponude za preuzimanje tržišna je cijena te dionice očekivano zabilježila pad. Inače, na nedavno objavljenu javnu ponudu odvjetnika Marijana Hanžekovića kod depozitara SDA svoje je dionice deponiralo 799 dioničara koji su ukupno pohranili 502,8 tisuća dionica, odnosno 27,25% temeljnog kapitala izdavatelja. U skladu s time ponuditelj je sve dionice preuzeo i isplatio, a nakon preuzimanja Hanžeković raspolaže s 1,331.713 dionica Veterine d.d., što je 72,18% temeljnog kapitala društva.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex znatno oslabio, a u tjednu je prilično oscilirao. Naime, na tjednoj je razini na vrijednosti izgubio 3,48%, odnosno pao je s 3.911,12 bodova na 3.775,02 boda. U isto je vrijeme obveznički indeks Crobis ponovno zabilježio stagnaciju u odnosu na situaciju otprije tjedan dana. Naime, njegova je vrijednost u prijašnjem tjednu smanjena novih 0,33%, odnosno s 95,59 na 95,27 bodova.

U posljednjih mjesec dana dionica Leda zabilježila je pad cijene od otprilike 1.000 kuna, i to uglavnom zbog doista lošega tržišnog sentimenta vezanog uz sektor proizvodnje i prodaje hrane. No s obzirom na to da uskoro počinje ljetna turistička sezona, koja je ujedno glavno prodajno razdoblje kad je riječ o ostvarenim prihodima te tvrtke, realno je očekivati da će nakon dugotrajnije stagnacije za tu dionicu doći povoljnije razdoblje većeg zanimanja.

Inače, Ledo je u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvario znatno bolje poslovne rezultate nego u istome lanijskom razdoblju. Naime, nekonsolidirani su prihodi kompanije ove godine u usporedbi s prošlom porasli 36%, na 196,84 milijuna kuna. Od tog iznosa ostvareno je 150,46 milijuna kuna prihoda od prodaje na domaćem tržištu (+ 26,16%), a inozemna je prodaja društva u usporedbi s prvim prošlogodišnjim kvartalom povećana čak 90%, na 39,8 milijuna kuna. U isto je vrijeme zbog nešto bržeg rasta troškova poslovanja Ledo u prvom tromjesečju godine imao operativni gubitak od 4,44 milijuna kuna. Neto gubitak u spomenutom razdoblju ove godine bio je 5,48 milijuna kuna, a lani znatno više, 11,08 milijuna.

Iz pripadajućeg kvartalnog izvješća može se zaključiti da su Ledovi poslovni rezultati za prva tri ovogodišnja mjeseca bili na razini planiranih iako je društvo ostvarilo značajan rast gotovo svih pokazatelja poslovanja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Iako su u Ledu naveli da u ovom dijelu godine uobičajeno imaju većih problema s likvidnošću, gledajući bilancu, to se na prvi pogled ne primjećuje. Naime, društvo je na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala raspolagalo s više od 159 milijuna kuna kratkotrajne financijske imovine. U isto vrijeme, a u odnosu na kraj prošle godine, Ledo je povećao potraživanja od kupaca na 122,9 milijuna kuna (+ 7,25%), a zalihe su očekivano porasle 30%, na gotovo 168 milijuna kuna. Istodobno su se obveze prema dobavljačima povećale.

Iz Leda su priopćili da su u prvom ovogodišnjem kvartalu plasirali pet novih proizvoda iz asortimenta zamrznute ribe, osam novih sladoleda te dva nova proizvoda iz asortimenta zamrznutog povrća. Prošli je tjedan tvrtka izvijestila da će se Glavna skupština održati 8. srpnja u Zagrebu. Na njoj bi se trebalo odlučiti o uporabi dobiti iz 2007. godine, koja je bila 69,4 milijuna kuna. Pritom Nadzorni odbor i Uprava predlažu da se u zadržanu dobit rasporedi 57,3 milijuna kuna, a 12,1 milijun za isplatu dividende dioničarima.

U svibnju je zabilježen prvi mjesečni porast imovine otvorenih investicijskih fondova u ovoj godini. Njihova je imovina potkraj svibnja dosegla 20,485 milijardi kuna, što je bilo 353,07 milijuna kuna više nego na kraju travnja. Taj je rast prvi mjesečni porast imovine otvorenih investicijskih fondova u tekućoj godini.

Fondovi s javnom ponudom zabilježili su porast imovine veći od 340 milijuna kuna, a među njima jedino je obvezničkim pala imovina, i to sa 646,92 na 622,78 milijuna kuna. Imovina novčanih fondova porasla je na 4,86, mješovitih na 5,98 te dioničkih na 8,24 milijarde kuna. Ukupna imovina fondova s privatnom ponudom porasla je na 786,7 milijuna kuna, pri čemu su obveznički i dionički fondovi ostvarili rast, a imovina mješovitih fondova s privatnom ponudom pala je sa 155,12 na 91,54 milijuna kuna.

Najveći nominalni rast neto imovine očekivano su zabilježili dionički fondovi, čija je imovina u odnosu na travnjan porasla 202,9 milijuna kuna, na konačni iznos nešto manji od 8,24 milijarde kuna. Pritom su ulaganja domaćih dioničkih fondova u domaći vrijednosni papiri i depozite u odnosu na travnjan smanjena s 4,54 na 4,41 milijardu kuna, a u isto su vrijeme ulaganja u inozemne vrijednosne papire porasla s 3,17 na 3,61 milijardu kuna. Zanimljivo je da se usprkos krizi na domaćem tržištu kapitala u posljednjih nekoliko mjeseci nije znatnije smanjila proporcija domaće imovine u ukupnoj imovini dioničkih fondova, i to u korist inozemne.