Home / Lifestyle i trend / Deset pogrešaka i kako ih izbjeći

Deset pogrešaka i kako ih izbjeći

Rebranding podrazumijeva i zadržavanje relevantnosti, ali treba analizirati promjene u ciljnim tržištima dok se istražuju mogućnosti za širenje, repositioniranje i revitaliziranje brenda.

Brend obuhvaća sve: od percepcije i iskustva kupca, kvalitete, izgleda i osjećaja do komunikacije, uređenja prodajnih mjesta, informacija na internetskim stranicama, ali i više od toga.

Nužan je kreativni sažetak. Treba obuhvatiti i analizu situacije, ciljeve, ciljna tržišta, budžet, vremenski okvir, poznate parametre, dioničare i mjere za procjenu rezultata.

Katkad je dobro angažirati stručnjake za brend koji prije nisu radili u toj industriji jer mogu pokazati novu perspektivu i donijeti svježe ideje.

Priča mora biti uvjerljiva, pri čemu se u obzir mora uzeti iskustvo s brendom i percepciju potrošača. Također je nužan interni kredibilitet, jer ako zaposlenici ne vjeruju, neće ni ciljna skupina.

S oprezom treba uzimati u obzir rezultate istraživanja na fokus-skupinama. Stvarno snimanje situacije, odnosno promatranje ponašanja na prodajnome mjestu, možda nije savršena tehnika, ali donosi nove i korisne informacije. Potrošače treba ispitivati u okruženju u kojem se donosi odluka o kupnji proizvoda ili korištenju usluga.

Treba uskladiti svaki detalj: od naljepnica na prodajnome mjestu, veličine slika na materijalima do izgleda i vrste informacija na internetskoj stranici, a pametno je uključiti i kontaktni centar jer to je mjesto na kojem su kupci najskrenuli.

Strategija brenda treba voditi oglašavanje, ne obrnuto. Promotivna kampanja ili slogan nisu isto što i pozicioniranje brenda. Katkad najefikasniji rebranding ne uključuje tradicionalno oglašavanje.

Nije naodmet promatrati što rade lideri u drugim industrijama, a ne samo u industriji u kojoj se kompanija nalazi. Prikupljanje ideja o tome kako drugi rješavaju pitanja percepcije potrošača i iskustva pri kupnji ne može biti naodmet.

Nitko nije imun na rebrandiranje. I male tvrtke trebaju unijeti novosti u brend žele li promijeniti položaj na tržištu, usredotočiti se na novu ciljnu skupinu. Ili će definirati brend, ili će biti definirane.

U situacijama kada brend drži čvrsti položaj, ali ga je zbog promjena na tržištu poput novih proizvoda ili usluga dovoljno osvježiti. U tim slučajevima rebrandingom se ne intervenira u osnovne vrijednosti brenda, nego se uvode sitne, kozmetičke primjene da bi se proširena ponuda prilagodila zahtjevima tržišta. U tu bi se kategoriju mogao svrstati rebranding Čedevite.

Najčešći su povod za takav rebranding preuzimanja i spajanja, a provodi se i kad poduzeće nije zadovoljno asocijacijama potrošača na brend ili u slučaju skandala. Poenta je da nakon rebrandinga nema više nikakve poveznice s prošlošću, nego je prijašnji brend zamijenjen potpuno novim identitetom i komunikacijom. Nakon spajanja Duhana Rijeka i Duhana Zagreb nastao je brend iNovine.

Dugoročno veću korist imati bude li njegovao brend prepoznatljiv na globalnoj razini. Sasvim očekivano, rezultati istraživanja nakon rebrandinga dokazali su tezu da potrošači nisu sasvim zadovoljni novim telekomunikacijskim brendom, ali to nije obesrabilo Nijemce, koji su bili uvjereni da će veću dugoročnu korist imati ako insistiraju na globalnom identitetu.

U marketinškoj kampanji koja je pratila preobrazaj, prisjeća se Vince, inzistiralo se na ključnim elementima poput boje kojom se nastojalo zaokupiti pozornost potrošača.

Na kraju se pokazalo da je procjena vlasnika ipak bila dobra i da su korisnici nakon nekog vremena prihvatili da pripadaju globalnom brendu – napominje Vince.

Ipak, provođenje promjena ovisi o pojedinom slučaju. Katkad je važno napraviti ‘big bang’, u jednoj točki u vremenu maksimalno zaokupiti pozornost potrošača, i to jednom stvari, primjerice bojom, a katkad nije potrebna jaka kampanja, nego se rebranding provodi u stupnjevima, tako da se kompanija i tržište polako prilagođavaju promjeni.

Nakon što je HT zavio cijelu zemlju u svoju novu karakterističnu magenta boju najavivši tako novu eru u poslovanju i pripadnost Deutsche Telekomu, prije dvije je godine i Vip osjetio potrebu da se prikaže potrošačima u novom svjetlu. Punih pet tjedana potrošače se na svakom koraku bombardiralo Vipovim porukama i novim vizualnim identitetom, tako da su rasprave na kavi o tome tko što misli o Vipovu rebrandingu postali uobičajeni.

Iako je rečeno da je cijena kampanje bila 12 milijuna kuna, s obzirom na zastupljenost u medijima, preuređenje svih poslovnica i promotivnih materijala iznos je zasigurno bio mnogo veći. Za izradu novog identiteta angažirana je agencija Wolff Olins iz Velike Britanije, a Vip je razloge ulaska u rebranding objasnio stalnim ulaganjem.

Da bi naglasio da potrošači proizvode mogu odabrati u skladu s vlastitim stajalištima i vrijednostima, idejna su rješenja bila dinamična, a promotivni spot u kojem mlađe generacije poučavaju starije plesnim pokretima simbolični poziv na korištenje Vipovim uslugama. Međutim, marketinški stručnjaci i dalje će voditi rasprave je li tu bila riječ o kompletnom rebrandingu ili ‘ušminkavanju’ kojem je povod bilo pridruživanje Hrvatskog telekomunikacijskog sektora.