Javni izbor – primjena ekonomije na političku znanost

Javni izbor definiran je kao ekonomska studija o ne-tržišnom odlučivanju i predmet proučavanja ovog izbora isti je kao u politologiji. No, metodologija javnog izbora je zapravo metodologija ekonomije vođena postulatom – čovjek je egoistički, racionalni maksimizer korisnosti. U prvom dijelu autor objašnjava podrijetlo države, javna dobra, Coasov teorem, alokativnu efikasnost i donosi normativnu analizu kolektivnog djelovanja. Temeljni radovi objavljeni sredinom dvadesetog stoljeća potaknuli su brojne rasprave o uvjetima za efikasnu alokaciju u prisutnosti javnih dobara, eksternalija i ekonomije razmjera. Međutim, ti uvjeti nisu bili zadovoljeni i tržište nije uspjelo ostvariti Paretovu optimalnu alokaciju dobara i resursa. Postojanje tih oblika manjkavosti tržišta dalo je objašnjenje zašto bi vlada trebala postojati, kao i objašnjenje za teoriju nastanka države.

Dio literature o javnom izboru proučava i glasovanje u izravnoj demokraciji. Vlada je tretirana kao kutija ili pravilo glasovanja u koje se stavljaju pojedinačne preference, a iz koje izlaze kolektivni izbori. Pregled tog segmenta literature ponuđen je u drugom dijelu, koji završava raspravom o tome kako se pojedinci mogu glasovanjem i odbijom pridružiti različitim političkim zajednicama.

Treći i četvrti dio knjige bave se downsovskim viđenjem vlade. U njegovom modelu vlada se, osim kao pravilo glasovanja ili kutija za pohranjivanje odabira birača, pojavljuje i kao institucija koju čine stvarni ljudi, zastupnici, birokrati i birači.

Peti dio odnosi se na teoriju socijalnog izbora i ondje autor prelazi na teren političke filozofije i političke teorije te razmatra pitanja društvenog blagostanja, pravednosti, ustava i liberalnih prava. Denis C. Mueller najveći je svjetski stručnjak za tumačenje, razumijevanje i razvoj teorije javnog izbora, a knjigu Javni izbor – primjena ekonomije na političku znanost, mnogi kritičari smatraju fundamentalnim djelom.