Mjere za ostvarenje veće konkurentnosti

Problem obnove voznog parka treba riješiti državnim instrumentima u dijelu subvencija za nabavu ekološki boljih vozila, što je i obveza u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

Uz mnogo prijevoznika u Hrvatskoj s malo vozila (samo ih otprilike 160 ima deset i više vozila u međunarodnom prometu, od ukupno tri tisuće i s više od deset tisuća vozila) problem su i različiti interesi i prilično nepovjerenje među prijevoznicima.

Nelojalna konkurencija, visoki fiksni troškovi, sve viša cijena goriva te loše stanje voznog parka doveli su mnoge prijevoznike do ruba egzistencije.

Stoga HGK i Koordinacija komora i udrug, kojom HGK-ov Sektor za promet predsjeda ove godine, ustraje na Akcijskom planu za podizanje konkurentnosti u kojem je razrađen plan smanjenja fiksnih troškova, što se može provesti mjerama i aktivnostima izvršne vlasti. Istodobno prijevoznici udruživanjem intenzivno podižu konkurentnost u međusobnoj operacionalizaciji, smanjenju ‘praznih’ kilometara zajedničkim nastupima prema naručiteljima usluga u dijelu bolje ponude, a tako, naravno, i postizanju boljih cijena.

Problem obnove voznog parka treba se riješiti državnim instrumentima u dijelu nabave ekološki boljih vozila, što je i obveza u procesu pridruživanja Hrvatske EU.

Naši prijevoznici su snažni, jaki, sposobni te moraju iskoristiti svoje prednosti i prevladati svoje slabosti. Samo zajedno mogu pokazati svoju pravu snagu. Tu je zato i Sektor za promet i veze HGK koji im jest središnje mjesto za dogovor o svim daljnjim strateškim akcijama za poboljšanje poslovanja.

Cestovni su prijevoznici žila kućica cijeloga gospodarstva, i lokalno i globalno. Hrvatski su u Europskoj uniji prepoznati kao odgovorni, sposobni i pouzdani, stoga je razumljiv HGK-ov apel tijelima vlasti da im pomognu samo u dijelu koji se odnosi na postizanje konkurentnosti, odnosno da se samo stvore uvjeti poslovanja kakve imaju i prijevoznici u našem okruženju.

S obzirom na koridore, povezivanje svih vrsta prometa te maksimalni rad europske zajednice u skraćenju vremena protoka robe i usluga, zbog svojih prednosti u sposobnosti prijevoznika i geografskom položaju ne smijemo postati slaba karika niti nas Europska unija smije tako doživjeti.

Strategija razvoja prometa jest nužnost i da već imamo taj dokument ne bismo danas bili u tako napetoj situaciji. Sigurna sam da uz dobru koordinaciju i dobru volju ima mnogo načina da protok robe i usluga svih vrsta prometa postane još kvalitetniji, da se podigne na razinu na kojoj ne smije i, sigurna sam, neće, biti najslobija karika jer je nezaobilazan i vrlo važan sastavni dio protoka robe i putnika.

Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu HGK je ovlašten za raspodjelu dozvola za međunarodni prijevoz tereta.

U Hrvatskoj je, prema podacima za 2008., bilo 2.937 međunarodno licenciranih prijevoznika s 10.498 vozila. Od toga je 4.740 ‘crnih’ vozila, a 5.949 ekoloških (E1-261; E2-2383; E3-2866, E4-439).

Hrvatska gospodarska komora raspodjeljuje 57 vrsta dozvola, a nadležno Ministarstvo prometa zadržalo je distribuciju austrijskih (proglašenih za kritičnu dozvolu), vremenskih francuskih (vrijede za cijelu godinu) te CEMT-ovih dozvola.

HGK je 2007. od ministarstva preuzeo 190.503 dozvole za međunarodni teretni cestovni promet od kojih je 141.516 izdano prijevoznici putem županijskih komora. Da bi se podigla kvaliteta djelatnosti cestovnog teretnog prometa, što je važan element za ulazak na europsko tržište, treba smanjiti broj ‘crnih’ vozila, odrediti status novolicenciranih prijevoznika, riješiti problem dugog čekanja na graničnim prijelazima i carinskim ispostavama te i dalje uspješno surađivati s resornim institucijama, članicama i drugim gospodarskim subjektima izvan HGK.

Prijevoz putnika cestom obavlja se autobusima kao linijski prijevoz ili kao slobodni prijevoz u unutarnjem i međunarodnom prometu. U Hrvatskoj je 2008. registrirano 5.012 autobusa. Godine 2007. ukupno su prevezena 63 milijuna putnika s ostvarenih 3.808 milijuna putničkih kilometara.

HGK usklađuje vozne redove za županijske, međuzupanijske i međunarodne linije linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu.