Najpoznatija vina talijanskog Pijemontra u Zagrebu

Udruga L’insieme (Zajedno) osnovana je 1997. i u njoj je osam malih ali glasovitih proizvođača iz okolice Albe. Svaki od njih proizvodi najviše 5.000 butelja sa zajedničkom etiketom.

Za ekvadorska vina malo je tko čuo, no vjernici jedne katoličke misije u Ekvadoru vrlo dobro znaju koliko vino može pomoći ljudima – dobili su 80.000 eura od vinske udruge L’insieme (Zajedno), u kojoj je osam malih ali glasovitih proizvođača vina iz okolice gradića Albe u talijanskom Pijemontu. Riječ je o vinarima koji imaju do 10 hektara vinograda, a veže ih vinogradarska, podrumarska i životna filozofija da u proizvodnji svojih Barolo, Barbaresca i Barbera ne traže količinu, nego isključivo kakvoću.

Četiri člana Udruge L’insieme Mauro Veglio, Gianfranco Alessandria, braća Fratelli i braća Morando predstavila su 34 vina u zagrebačkom restoranu Baltazar i oduševila, ponajprije onima fantastične talijanske berbe 2004.

Barolo je vino od izvorne talijanske sorte nebiolo uzgojene na 1.700 hektara u 11 pijemontskih općina. Da bi se moglo zvati Barolo, vino mora najmanje tri godine sazrijevati u podrumu, od toga dvije godine u bačvi. Mora imati najmanje 13 posto alkohola, no u praksi je riječ o moćnim vinima s 14 ili više posto alkohola.

I Barbaresco se pravi od nebiola, ali sa samo 680 hektara u četiri općine. Pravila proizvodnje su malo manje stroga, pa to vino može na tržište nakon dvogodišnjeg sazrijevanja. Tako je trenutačno najmladi Barolo iz povijesne berbe 2004., a Barbaresco iz 2005. Barbera, je pak talijanska sorta grožđa. Proizvodi se na području gradova Astija, Albe i Alessandrije, čija se imena obvezno navode na etiketi uz naziv sorte.

Uza supertoskance ta BBB vina iz Pijemonta drugi su talijanski vrhunac i ubrajaju se među najbolja svjetska vina.

Kao što su u Toskani morali prve supertoskance raditi od internacionalnih sorti i tako svratiti pozornost na izvorne chiantije, tako i ti vinari iz Pijemonta, okupljeni u udruzi L’insieme, nebiolo i barberu miješaju s cabernet sauvinonom u vinima L’insieme. Svi osam proizvođača ima isto grafičko rješenje etikete L’insieme, no vina se razlikuju prema udjelu sorti te podrumarskim nažorima vinara. Udruga je osnovana 1997., a osim vinara koji su se predstavili u Zagrebu članovi su i glasoviti Elio Altare, zatim braća Corino, Federico Grasso i Giuseppe Caviola. Svaki od njih proizvodi najviše 5.000 butelja sa zajedničkom etiketom.

Šipad Komerc, rekao nam je Kazazić, već je dulje zainteresiran za preuzimanje Šipad Export-Importa. Želimo biti većinski vlasnici, a ne da preuzmemo 18 posto. Iako je Export-Import u jako lošoj situaciji, mi smo zainteresirani, više zbog brenda i odlaska u svijet. Export je prije rata bio najveća izvoznica trgovačka kompanija na prostorima bivše Jugoslavije. Izvozili su više od 200 milijuna dolara na godinu. Žao bi mi bilo da ih preuzme netko drugi – kaže Kazazić.

Šipad Komerc je prije rata bio jedno od najvećih trgovačkih i proizvodnih poduzeća na prostorima bivše Jugoslavije. Zapošljavalo je oko 3.500 radnika. Tijekom rata ta tvrtka je pretrpjela velike materijalne štete, a vizija menadžmenta nakon rata je bila da sve snage usmjere na vraćanje imovine na prostorima bivše Jugoslavije.

Gotovo da nema republike iz bivše Jugoslavije gdje Šipad Komerc nije imao svoje poslovne prostore, salone namještaja, robne kuće… Mislim da smo u dobroj mjeri uspjeli vratiti i zaštiti svoju imovinu, jer gotovo da nemamo imovine u drugim državama a da nismo ušli u njen posjed – kaže Kazazić.

U ovom trenutku Šipad Komerc ima više od 100 objekata na prostoru bivše Jugoslavije. Najviše je objekata, i to 65 posto, u Srbiji, zatim u BiH, pa u Hrvatskoj, dok je u ostalim republikama jako malo objekata.

Međutim, Kazazić naglašava da bitka za imovinu još nije sasvim gotova te da je u tijeku još nekoliko sudskih sporova za povrat imovine. Riječ je o imovini u Srbiji i Brčkom, ali Kazazić je optimist. Kaže da Šipad neće odustati ni od imovine u Republici Srpskoj, koja je prodana. Riječ je o više od 40 objekata za koje Šipad ima zemljišno-knjižne izvatre.

Trenutačno razmišljamo koga ćemo tužiti: RS ili državu BiH. Sigurno je da ćemo pokrenuti i tu tužbu, jer nitko ne može uzimati Šipadovo vlasništvo – kategoričan je Kazazić.

Kaže da s ostalim poduzećima iz sastava Šipad Komerca na prostoru bivše Jugoslavije dobro surađuju te na taj način vraćaju prijaterne ugled i brend Šipada na ove prostore i šire.

Nakon vraćanja imovine, u sklopu Šipad Komerca djeluje 12 dioničkih društava – Šipad Komerc Namještaj Sarajevo, Šipad Komerc Inžinjering Sarajevo, Eurodraca Sarajevo, Ensa Ljubljana, Šipad Komerc Drvo Zagreb, Šipad Komerc Namještaj-promet Beograd, Šipad Komerc Grada-promet Beograd, Šipad Komerc Kompani Skopje, Šipad Komerc Frankfurt, Šipad Komerc Teheran, Šipad-Komerc Khartoum, Sinit-Šipad Komerc Tripoli. Šipad Komerc Sarajevo također je suvlasnik u tri kompanije, i to Frigosa Sarajevo, Ovako Sarajevo i AK Milk Sarajevo.

Sredinom 2001. godine javnim upisom dionica Šipad Komerc je privatiziran, a danas je na burzi. Ima 3.000 dioničara, a većinski dioničari su IF Bosfin Sarajevo (19,6 posto), Sead Babić Sarajevo (5,6 posto), Hamza Kazazić Sarajevo (5,6 posto), Bank Zveza Austrija (5,6 posto), Sead Riković (četiri posto) i Izeta Džafić (3,7 posto).