NE GDJIE

Šipad Komerc, rekao nam je Kazazić, već je dulje zainteresiran za preuzimanje Šipad Export-Importa. Želimo biti većinski vlasnici, a ne da preuzmemo 18 posto. Iako je Export-Import u jako lošoj situaciji, mi smo zainteresirani, više zbog brenda i odlaska u svijet. Export je prije rata bio najveća izvozna trgovačka kompanija na prostorima bivše Jugoslavije. Izvozili su više od 200 milijuna dolara na godinu. Žao bi mi bilo da ih preuzme netko drugi – kaže Kazazić.

Šipad Komerc je prije rata bio jedno od najvećih trgovačkih i proizvodnih poduzeća na prostorima bivše Jugoslavije. Zapošljavalo je oko 3.500 radnika. Tijekom rata ta tvrtka je pretrpjela velike materijalne štete, a vizija menadžmenta nakon rata je bila da sve snage usmjeri na vraćanje imovine na prostorima bivše Jugoslavije. Gotovo da nema republike iz bivše Jugoslavije gdje Šipad Komerc nije imao svoje poslovne prostore, salone namještaja, robne kuće… Mislim da smo u dobroj mjeri uspjeli vratiti i zaštiti svoju imovinu, jer gotovo da nemamo imovine u drugim državama a da nismo ušli u njen posjed – kaže Kazazić.

U ovom trenutku Šipad Komerc ima više od 100 objekata na prostoru bivše Jugoslavije. Najviše je objekata, i to 65 posto, u Srbiji, zatim u BiH, pa u Hrvatskoj, dok je u ostalim republikama jako malo objekata.

Međutim, Kazazić naglašava da bitka za imovinu još nije sasvim gotova te da je u tijeku još nekoliko sudskih sporova za povrat imovine. Riječ je o imovini u Srbiji i Brčkom, ali Kazazić je optimist. Kaže da Šipad neće odustati ni od imovine u Republici Srpskoj, koja je prodana. Riječ je o više od 40 objekata za koje Šipad ima zemljišno-knjižne izvatre. Trenutačno razmišljamo koga ćemo tužiti: RS ili državu BiH. Sigurno je da ćemo pokrenuti i tu tužbu, jer nitko ne može uzimati Šipadovo vlasništvo – kategoričan je Kazazić.

Kaže da s ostalim poduzećima iz sastava Šipad Komerca na prostoru bivše Jugoslavije dobro surađuju te na taj način vraćaju prijernatni ugled i brend Šipada na ove prostore i šire.

Nakon vraćanja imovine, u sklopu Šipad Komerca djeluje 12 dioničkih društava – Šipad Komerc Namještaj Sarajevo, Šipad Komerc Inžinjering Sarajevo, Eurodraca Sarajevo, Ensa Ljubljana, Šipad Komerc Drvo Zagreb, Šipad Komerc Namještaj-promet Beograd, Šipad Komerc Grada-promet Beograd, Šipad Komerc Kompani Skopje, Šipad Komerc Frankfurt, Šipad Komerc Teheran, Šipad-Komerc Khartoum, Sinit-Šipad Komerc Tripoli. Šipad Komerc Sarajevo također je suvlasnik u tri kompanije, i to Frigosa Sarajevo, Ovako Sarajevo i AK Milk Sarajevo.

Sredinom 2001. godine javnim upisom dionica Šipad Komerc je privatiziran, a danas je na burzi. Ima 3.000 dioničara, a većinski dioničari su IF Bosfin Sarajevo (19,6 posto), Sead Babić Sarajevo (5,6 posto), Hamza Kazazić Sarajevo (5,6 posto), Bank Zveza Austrija (5,6 posto), Sead Riković (četiri posto) i Izeta Džafic (3,7 posto).

Ovih dana u Sudanu s našom zajedničkom tvrtkom TVD sustavima iz Hrvatske krećemo u gradnju grada Rumbeka. Tu gradimo i opremamo stambene objekte te objekte vlade i parlamenta. Šipad Komerc je nosilac tih poslova, vrijednih više od milijardu dolara. Iako smo ovaj posao dobili prije gotovo dvije godine, tek sada počinjemo gradnju. Razlog su problemi sa začuvanjem financijske konstrukcije. Međutim, sve je dogovoreno i ovih dana krećemo u radove – kaže Kazazić i dodaje da grade i u Dubajiju, gdje imaju joint venture kompaniju te da ovih dana formiraju još jednu takvu kompaniju i u Iranu.

Irancima smo ponudili projekt gradnje otoka Kiša. Riječ je o montažnim kućama i gradnji prema TVD sustavu. Ovih dana u BiH dolazi višoko gospodarsko izaslanstvo iz Irana, s kojim ćemo obići naše partnere u Donjem Vakufu i Sanskom Mostu te ih detaljnije upoznati s našim planovima – kaže Kazazić i dodaje da su do sada u Iranu radili na opremanju i gradnji škola i bolnica te da na tom tržištu ima dosta potencijala za nove poslove.

Sve poslove radimo u konzorciju, zajednički s tvrtkama iz BiH i Hrvatske. U takvom načinu poslovanja vidim budućnost. Perspektivu vidim u izvozu, ali ne rezane grade, nego finalnih i polufinalnih proizvoda te u zapošljavanju mladih stručnjaka iz oblasti građevinarstva, arhitekture i vanjske trgovine. Za sada sam zadovoljan poslovanjem tvrtke, stabilna je i ima perspektivu razvoja. Idemo korak po korak – kaže Kazazić.

Kazazić s ponosom ističe da je ta kompanija jedna od rijetkih, a možda i jedina u BiH koja je uspjela zaštititi svu svoju imovinu na prostorima bivše Jugoslavije.