Home / Financije / Aktualno

Aktualno

Otpisu potraživanja od strane države u procesu privatizacije. Alternativni telekomunikacijski operatori, poput Optime Telekoma i Metronet telekomunikacija, smjestili su se, s druge strane, među gubitkašima zahvaljujući velikim investicijama (slično kao i HEP proizvodnja) i žestokoj borbi za korisnike. Najveći gubitak među 1000 najvećih ostvarila je tvrtka Sembol građevinarstvo iz Dubrovnika, podružnica turske građevinske kompanije, i to u iznosu od 130,8 milijuna kuna. Tvrtki je prijetio i stečaj zbog dugova za obavljenje radova na dubrovačkom hotelu Libertas-Rixos.

Godinu je obilježio i investicijski ciklus tzv. ‘developer’, Zagreb Arene, Avenue Malla i nastavak ekspanzije u regiji, što je pošlo za rukom Magmi, Agrokoru, Orbiću i Nexe grupi, smatra Jakelić. Upravo su preuzimanja, okupljanja i konsolidacije u pojedinim sektorima povećali učinkovitost i produktivnost pojedinih kompanija jednako kao i nove investicije (Adris, Magma, Agrokor). Ono što već daje rezultate jest i ulaganje u znanje i ljudski potencijal, koji su donedavno bili tek teoretska poštupalica. Mnoge su kompanije počele ulagati u edukaciju zaposlenih, što se vidi u rastu IT sektora, koji se temelji isključivo na vlastitom znanju i pametima. Financijski sektor, zbog gladi za kapitalom i novih investicija, najbrže buja. No, velike građevinske tvrtke poput IGH, Konstruktor i Dalekovoda potencirale su prodaju znanja i stvaranje dodane vrijednosti. Da su na pravom tragu potvrđuju i mnogobrojni novosklopljeni ugovori, tvrdi Jakelić.

Među zanimljivim ‘ekscesima’ treba izdvojiti tvrtku Synerga nekretnine, koja je povećala ukupni prihod nevjerojatnih šest milijuna puta – s 31 kune na 186,7 milijuna kuna bez i jednog zaposlenog. Riječ je o tajanstvenoj tvrtki za koju se pretpostavlja da je u prošloj godini napravila neki iznimno velik posao u prodaji ili leasingu nekretnina. Benetton Istria je tvrtka koja je ostvarila uvjerljivo najveći pomak na listi 1000 najvećih kompanija, skočivši za čak 749 mjesta s porastom prihoda od 478,3 posto i dobiti od 870 posto. Razlog tomu je, kažu u kompaniji, povećanje obujma poslovanja jer je u 2007. godini nakon gradnje novog pogona u Labinu i nabavke strojeva počela puna proizvodnja vunenih tkanina. S druge strane, s obzirom da je vuneni program povučen iz Benetton Croatijske iz Osijeka, to je uzrokovalo pad prihoda te tvrtke i dovelo je na četvrto mjesto među top 10 tvrtki s najvećim relativnim padom prihoda (-59 posto). Sol Melia, podružnica španjolske hotelske menadžment kompanije, apsolutni je pobjednik u kategoriji tvrtki s najboljim omjerom dobiti u odnosu ukupni prihod (92,1 posto) te dobiti u odnosu na imovinu (94,4 posto).

Dobra 2007. godina povoljno se odražila i na ostatak gospodarstva. U relativno stabilnim uvjetima ukupno su 83.532 poduzetnika (bez banaka i osiguravajućih društava) ostvarila rekordnu neto dobit u posljednjih pet godina – 24,8 milijardi kuna ili čak 24,5 posto više nego 2006. godine. Ukupno ostvarena dobit još je viša, 36,7 milijardi kuna, ali dio je poduzeća prošlu godinu završio u gubicima, ukupno teškim 11,9 milijardi kuna. To je 14 posto više nego 2006. Na takve su financijske rezultate utjecala realna zbivanja u gospodarstvu, prije svega rast cijena naftnih derivata i poljoprivrednih proizvoda i male aprecijacije tečaja kune.

Oni su obilježili poslovnu 2007.: Tomislav Dragičević na čelu je najveće kompanije; Ivica Todorić probio se s Agrokorovim Konzumom na drugo mjesto; Slobodan Ljubičić uveo je Zagrebački holding među deset najvećih. Poduzeća su ukupno zapošljavala 893.013 radnika, što je 6,1 posto više nego u 2006. godini, uz porast prosječnih neto plaća od 7,1 posto (realno je to 4,2 posto).

Unatoč većini dobrih pokazatelja, prošle godine ipak nije sve bilo blistavo. Iako su poduzeća (ne samo 1000 najvećih) ostvarila rekordno visoke prihode, prošle je godine postao vidljiv trend brzeg rasta rashoda, što znači da poduzeća nisu uspjehvala poslovati ekonomično i štedljivo, kaže direktorica Sektor za makroekonomsko analize HGK Jasna Belošević-Matić. U vrijeme sve skuplje energije, upravo je zauzidavanje troškova iznimno važno. No, Belošević-Matić primjećuje još jedan negativan trend koji smo naslijedili i ove godine – u posljednjih godinu i pol porastao je broj neličivih i insolventnih poduzeća i njihovih nepodmirenih naloga. Ti iznosi nisu rekordno iskočili, prema grubim evidencijama poduzeća i HGK (Fina je prošle godine, zbog promjene metode računanja stopiraša ta izvješća) porasli su na 14,3 milijarde kuna (pravne osobe) plus pet milijardi kuna (obrtnici). Tako je godišnji rast u 2007. bio 16,2 posto. Belošević-Matić kaže da to (još) nije dramatično, ali problem je što nije riječ o cikličnom ‘običaju’ neplaćanja nego o trendu. A takav trend u novim okolnostima koje je donijela financijska kriza i skuplji (i teže dostupni) krediti, dodatno će otežati poslovanje poduzeća.

Prošle je godine postao uočljiv još jedan trend – usporedo s ograničavanjem inozemnog zaduživanja bankarskog sektora ubrzala se dinamika zaduživanja poduzeća. Naime, banke su sve svoje poslovne klijente s dobrim ‘referencama’ uputile kod svojih vlasnika u inozemstvo. Njihov inozemni tako dug raste velikim koracima, više od 30 posto na godinu. Samo u prvih devet mjeseci 2007. godine bruto inozemni dug poduzeća porastao je 2,8 milijardi eura ili prosječno više od 300.

1000 najvećih u brojkama: 11.600 zaposlenih ima najveći poslodavac u Hrvatskoj – Zagrebački holding; 887 tvrtki od 1000 najvećih je iskazalo je dobit u ukupnom iznosu od 30,1 milijardu kuna; 110 tvrtki od 1000 najvećih iskazalo je gubitak u ukupnom iznosu od 4,9 milijarde kuna; 172 tvrtke zabilježile su prošle godine pad prihoda u odnosu na 2006.; 6 milijuna puta povećala je prihode tvrtka Synerga nekretnine d.o.o., koja je godinu prije imala prihod od – 31 kune.