skih proizvoda kao što su nafta, proizvodi od kože, gume, konfekcija i građevinski materijal trenutno će biti 75 posto smanjena. Nakon toga bi na red trebalo doći i ukinjanje carina na više prehrambenih proizvoda. Potpuno bi se pak trebala ukinuti nakon šest godina, koliko traje tranzicijsko razdoblje.
Ipak, bolna će točka, smatraju stručnjaci, biti poljoprivreda i način na koji će se nositi s još većim otvaranjem tržišta od dosadašnjega. Topčagić kaže da se pri pregovaranju o osjetljivim proizvodima, prije svega poljoprivrednima, vodilo računa da ih se zaštiti na pravi način.
- Tako se carine na te proizvode neće ukinuti, nego će se zadržati do ulaska u EU – tvrdi on.
No prije nekoliko je dana Mladen Ivanić, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, upozorio da bi sve to moglo biti veliki udarac na poljoprivredna gospodarstva u BiH. On smatra da se naša poljoprivreda neće moći nositi s otvaranjem. Kaže da su subvencije u EU za to područje goleme, a da je poljoprivreda BiH s druge strane usitnjena i nema dovoljno subvencija. Također je upozorio da je najteže razdoblje pridruživanja EU upravo sadašnje, u kojem nema velikih fondova i financijske potpore, a zemlja mora napraviti ozbiljne reforme radi otvorenja tržišta.
Ministar poljoprivrede Federacije BiH Damir Ljubić izjavio da će nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU postavljene i nisu profunkcionirale u punom smislu – rekao je Ljubić.
Istaknuo je da će se nakon potpisivanja sporazuma s EU sniziti neke cijene i da će poljoprivredni strojevi biti jeftiniji jer će biti oslobodeni carina. Ističući da za izlazak na europsko tržište treba imati određenu količinu i dobru cijenu proizvoda, Ljubić je naveo da EU dopušta uvoz robe koja mu nije konkurencija i koja ne ugrožava sigurnost hrane na njegovu tržištu.
- Naše količine ne mogu ugroziti proizvodnju iz EU. Poljoprivreda i proizvodnja hrane u EU se razvijaju 50 godina i u njih je uloženo mnogo novca, a sada je to područje podložno reviziji, što pokazuje koliko je osjetljivo. Bez stavljanja poljoprivrede na prvo mjesto i osiguranja strateškog položaja teško je govoriti o ozbiljnom razvoju, a kod nas to nikad nije napravljeno – rekao je Ljubić.
Istaknuo je da je za snažniji razvoj poljoprivrede u FBiH potrebno 300-tinjak milijuna konvertibilnih maraka, trogodišnji plan razvoja, ali i politička odluka da je to strateški važno. Rekao je da će se mnogo novca od prodaje telekoma u FBiH uložiti u poljoprivredu i uređenje zemljišta, ali i vodni sektor.
Unatoč smirujućim izjavama vladajućih poljoprivrednici su se gotovo mobilizirali.
- Aktualna vlast nema sluha za proizvođače u poljoprivredi niti dijalizira s nama, osim časnih iznimaka. Dakle, jedini način rješavanja naših problema jest radikalni nastup i izlazak na ulice ako se svijest vladajućih ne promijeni – kaže Miro Pejić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH.
On tvrdi da su poljoprivredni proizvođači u BiH u vrlo teškoj situaciji i da nije trebalo čekati potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU da bi se ukinule carine na sirovine jer su poljoprivrednici to tražili još prije tri godine.
Nije isključeno da poljoprivrednici neće ponovo organizirati prosvjede. Uostalom, tvrde, to je njihovo demokratsko pravo. Ako u Nizozemskoj, primjerice, proizvođači mlijeka isprazne baze za kupanje i napune ih mlijekom, a ostatak prolju po njivama, i poljoprivrednim se proizvođačima u BiH mora dati prostor da kažu što misle i da se pritom njihov prosvjed ne smatra udarom na vlast.
