Još je ljetos, kad financijsko krizi i inflaciji nije bilo ni traga, guverner HNB-a Željko Rohatinski proročanski upozorio na moguće novo ekonomsko žarište – da nauštrb banaka i države svoj udjel u ukupnom inozemnom dugu povećavaju poduzeća, sektor na koji nitko, pa ni HNB s arsenalom svojih mjera, ne može utjecati. HNB vodi samo statistiku zaduživanja (među ostalim i poduzeća), no glavna mu je zadaća (uz održavanje stabilnosti cijena) briga o stabilnosti bankarskoga sustava, ne realnog sektora. Iako evidencija zaduživanja postoji, HNB ne izlazi s konkretnim imenima dužnika jer to, očito, nitko ne traži (u analizi se spominju samo sektori koji se najviše zadužuju). Država se jedva brine o vlastitim tvrtkama, mahom gubitima. Uz rast cijena energenata i hrane i brigu o tome kako sanirati sve lošiž životni standard birača, Vlada nema ni vremena ni volje brinuti se o problemu koji bi mogao eskalirati, a fraza iz Banskih dvora o enormnom rastu zaduživanja poduzeća u posljednje je vrijeme još jedan popularni ‘spin’ koji zamagljuje pravi problem. Naime, u strukturi poduzeća koja se zadužuju u inozemstvu gotovo je 20 posto javnih i mješovitih trgovačkih društava, za koje često i država jamči. Evidencije o njihovoj zaduženosti nema ili nije javno dostupna. Drugog ‘nadzornika’ koji bi morao riješiti problem – nema!
Razloga za brigu bilo bi manje kad bi se poduzeća zaduživala samo za razvoj, a ne za tekuće poslovanje (na što se doista troši posuđen novac, znaju samo uprave tvrtki iz kojih je pristiglo tek nekoliko šturih odgovora). U međuvremenu se dogodila (i još traje) financijska kriza koja je u kombinaciji s inflacijom podignula kamate, posredno i rizike vraćanja uglavnom dugoročnih obveza. Dok banke, pod pritiskom HNB-ovih mjera, smanjuju izloženost inozemnim kreditima, a država se zadužuje kod kuće, poduzeća su se u godinu dana (od ožujka 2007. do ožujka ove godine) zadužila još četiri milijarde eura, koliko je porastao i ukupni inozemni dug. U ožujku prošle godine hrvatska su poduzeća inozemnim bankama dugovala 10,24 milijarde eura, što je tada bilo 30-ak posto ukupnoga duga zemlje. Do ožujka ove godine poduzeća su dug povećala na 14,16 milijardi eura, poguravši istodobno i svoj udjel na čak 41 posto.
