Četiri tajanstvena kandidata ostala u utrci za kupnju Una banke Bihać

Do kraja godine Agencija za bankarstvo Federacije BiH namjerava ukinuti sve privremene uprave nad bankama u tom dijelu Bosne i Hercegovine. Trenutačno su pod takvim režimom upravljanja Una banka Bihać i Hercegovačka banka Mostar. Obje su banke pod privremenom upravom još od 2001. godine. Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH, za Lider kaže da je već zatvoren tender za dokapitalizaciju ili prodaju dijela imovine i obveza Una banke, a da se raspisivanje sličnog javnog poziva u slučaju Hercegovačke banke očekuje nakon sezone godišnjih odmora, tako da bi se to moglo dogoditi već u rujnu.

Na natječaj za Una banku pristiglo je ukupno šest ponuda. Posebna komisija u kojoj su predstavnici Agencije za bankarstvo, banke te federalnog i ministarstva financija Unsko-sanskoga kantona donijela je odluku o ispravnosti četiri pristigle ponude. Barš, međutim, ne želi otkrivati imena potencijalnih kupaca, ni modele koje preferiraju u svojim ponudama.

• Riječ je o prilično kvalitetnim ponudama. Tri su pristigle od bankarskih institucija koje već rade u FBiH, dok je jedna inozemne banke. Vjerujem da bi razgovori s ponuđačima trebali biti dovršeni u sljedećih desetak dana kad bi mogla biti donesena i konačna odluka – kaže Barš.

I dok se polako nazire rješenje sudbine nekada najveće banke u Bosanskoj krajini, i dalje je neizvjesno šta će se na kraju dogoditi s Hercegovačkom bankom. Problemi za tu banku počeli su još 2001. godine kad je međunarodna zajednica u BiH uvela prinudnu upravu u toj banci, pod rukovođenjem Ureda visokog predstavnika u BiH. Motiv za uvođenje takve mjere bila je optužba da se preko banke obavljaju ogromne pronevjere novca, koji je Vlada Republike Hrvatske slala kao pomoć BiH Hrvatima te da banka služi kao paravan za stvaranje paralelnih financijskih institucija, čije je uspostavljanje tada zagovaralo rukovodstvo HDZ-a BiH.

Nakon šest godina prinudne uprave nad bankom, ni jedna optužnica u vezi s kriminalom koji se preko nje navodno događao nije dovedena do kraja, da bi nakon svega Ured visokog predstavnika u BiH banku prebacio u nadležnost Agencije za bankarstvo FBiH. U razdoblju dok je Hercegovačkom bankom rukovodila međunarodna zajednica bilo je nekoliko pokušaja njene prodaje i namirivanja potraživanja deponenata, jer je nakon uvođenja prinudne uprave u banci ostalo blokirano oko 97 milijuna maraka. Prinudna upraviteljica Tobi Robinson tijekom 2006. godine pokušavala je uvjeriti hrvatski investicijski fond Validus da kupi Hercegovačku banku, da bi na kraju sama srušila gotovo dogovoren aranžman. Prije Validusa, za banku je bio zainteresiran konzorcij predvođen hrvatskim Agrokorom. No i on je odustao nakon što je banka izgubila vlasnički udjel koji je preko tvrtke kćeri Hercegovačko osiguranje imala u Eronetu, čime je, prema ranijim Robinsonovim tvrdnjama, banka oštećena za oko 22 milijuna maraka. Na gotovo isti iznos procjenjuje se i vrijednost terminala tečnih goriva u Dretelju, u vezi s kojim se Hercegovačka banka i danas spori s Vladom Federacije BiH.

Naftni terminal u Dretelju Hercegovačka banka dobila je nakon naplate hipoteke za nevraćene kredite. No federalna je Vlada taj terminal, koji je prije rata pripadao Jugoslavenskoj narodnoj armiji, dodijelila u posjed tvrtki Terminali FBiH. Zlatko Barš kaže da je Agencija zatražila od Vlade FBiH promjenu te odluke jer banka posjeduje dokumentaciju prema kojoj je sporna imovina uknjižena na njeno ime.

Od Vlade, međutim, i dalje nema nikakvog odgovora. Barš ističe da je banka procijenila da bi uz minimalna ulaganja od nekoliko stotina tisuća maraka terminal u Dretelju mogao biti stavljen u pogon. S obzirom na to da od njega postoji direktna željeznička veza s Lukom Ploče, takav objekt bio bi izuzetan mamac za sve tvrtke iz naftnog sektora u BiH, koje vjerojatno ne bi štedjele novca da dodu u njegov posjed. Iz istih razloga sigurno ni Vlada FBiH neće tako olako dići ruke od terminala u Dretelju. No i bez novca koji bi banka dobila eventualnom prodajom terminala, Barš vjeruje da je ta financijska institucija već sada dovoljno osposobljena da može privući kvalitetnog strateškog partnera. Kaže da zadnje informacije koje u Agenciji imaju pokazuju da banka pozitivno posluje i smatra da je to dobar znak da će se na budućem javnom pozivu pojaviti ozbiljni investitori, koji će osigurati rad banke, ali i isplatu svih deponenata što je, kaže on, osnovni cilj privremene uprave Agencije za bankarstvo.