Piše: Ante Livajić

Nakon dobivanja Halal certifikata otvara se tržište s više od 1,8 milijardi stanovnika. Certifikat označava proizvode koji ne sadrže sastojke zabranjene muslimanima kao što su svinjetina i alkohol. Propisuje se i način prehrane i klanja životinja.

Gotovo dvadeset hrvatskih tvrtki već je dobilo Halal certifikat, a desetak ih je u procesu dobivanja tog certifikata koji omogućuje trgovanje na tržištima islamskih zemalja. Koliko su hrvatske tvrtke ozbiljno shvatile potencijale toga tržišta, govore i imena tvrtki koje su već dobile ili su u procesu dobivanja Halal certifikata: među njima su Podravka, Vindija, Pik Vrbovec… U lipnju ove godine Halal certifikat dobilo je Naše klasje d.o.o. iz Zagreba, a u siječnju je za svoja 33 proizvoda isti certifikat dobio proizvođač konditorskih proizvoda Kraš, koji već više od 30 godina posluje na tržištu Saudijске Arabije, na kojem je tržišni lider s malim pakiranjem napolitanki. Uskoro će i druge hrvatske tvrtke dobiti Halal certifikat, među njima i tvrtka Kalničke vode Bio natura, javljaju iz Agencije za certificiranje halal-kvalitete. Te su tvrtke prilagodile svoju proizvodnju uvjetima iz šerijatskih pravila koji propisuju što je halal, odnosno što je muslimanima dopušteno konzumirati. Nadzor nad izdavanjem certifikata provodi Agencija za certificiranje halal-kvalitete u Tuzli, čija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu izdaje certifikate za Hrvatsku.

Nakon dobivanja Halal certifikata otvara se tržište s više od 1,8 milijardi stanovnika koje se prostire na pedesetak zemalja. Taj certifikat označava proizvode koji ne sadrže sastojke zabranjene muslimanima kao što su svinjetina i alkohol. Propisuje se i način prehrane i klanja životinja. Cilj halal-standarda je praćenje proizvoda od njive do stola.

U 2005. godini, procjenjuju stručnjaci, tržište halal-hranom vrijedilo je 150 milijardi dolara, a u 2006. godini 210 milijardi dolara. S obzirom na to da ga stručnjaci proglašavaju najbrže rastućim tržištem na svijetu, pretpostavke su da će 2010. godine vrijediti 550 milijardi dolara. Osim tržišta u islamskim zemljama, postoji i veliko tržište u Zapadnoj Europi, procijenjeno na pet milijardi eura na godinu. Samo na Francusku otpadaju tri od pet navedenih milijardi eura gdje je jedan od najprodavanijih proizvoda gazirano piće Halal cola – Meca cola, što je i dobra poruka hrvatskim proizvođačima hrane. Drugi je važan podatak s tržišta Zapadne Europe da halal-proizvode masovno konzumiraju i nemuslimani; u Francuskoj 40 posto kupaca halal-proizvoda nisu muslimani.

Hrvatske tvrtke dosad nisu ozbiljno radile na tome da se probiju na tržišta na kojima postoji potražnja za halal-proizvodima.

U posljednjih je nekoliko godina tek pet posto hrvatskog izvoza otpadalo na muslimanske zemlje, što govori da u tom segmentu ima još mnogo potencijala. Prvi korak u radu s Halal certifikatima dogodio se 2006. osnivanjem Agencije za certificiranje halal-kvalitete u Tuzli, koja posluje na području svih bivših jugoslavenskih republika. Prva hrvatska tvrtka koja je dobila Halal certifikat bila je splitska Stella Croatica, a njezin su primjer potom slijedile i ostale hrvatske tvrtke. No uvodenjem halal-standarda uvodi se novi način rada i s dobavljačima sirovina jer i sve sirovine moraju imati taj certifikat.