Sunčeva hrana čisti organizam

Ljeto je godišnje doba kad se ne trebamo previše truditi da bi nam jela bila ugodna željica, ali i oku. Priroda je to već učinila sama. Ništa nije ljepše od ljetnog voća i povrća koje obiluje nizom hranjivih tvari. Ova, takozvana sunčeva hrana zadržava okus i miris dugih toplih dana i ugodnih opuštajućih večeri, tvrdi dr. Branko Vrčić, anestezijolog, ali i nutricionist i voditelj škole mršavljenja koji je akupunkturu te moderan pristup prekomjernoj tjelesnoj masi i mršavljenju studirao u Pekingu, Singapuru i Njemačkoj.

Zbog obilja zelenih namirnica, prije svega voća i povrća, dodaje dr. Vrčić, prehrana je ljeti manje kalorična, privlačnija oku te boljeg mirisa i okusa nego zimi.

Umjesto svinjskog mesa, ljeti su glavni izvori proteina piletina, puretina, riba i, eventualno, teča i jetrca. Sve je to izvrsno na roštilju. Morski plodovi i ribe priređeni jednostavno, onako kako su uhvaćeni ili ‘ubrani’, a meso kratko marinirano sa svježim začinskim biljem. Upravo raznolikost u prehrani te biljni začini, koji se inače prema koriste, jačaju organizam. A list lovora, bosiljka, timijana i drugih svježih začina oplemenit će i okus naših jela.

Ljetna hrana prilika je i za čišćenje i(li) oporavak organizma. Vitamin C, bjelančevine i hidratacija oporavit će kožu oštećenu povećanim znojenjem i slanom vodom. Bjelančevine treba uzimati manje masnim mesom, graham, orašastim plodovima i sjemenkama, a vitamin C malinama i borovnicama. Ljeti treba uzimati dvije do tri litre obične vode, čajeve bez šećera, voćne sokove ili obrano mlijeko.

S alkoholnim pićima treba biti jako oprezan. Uzima li netko dovoljno tekućine, vidi se, primjerice, po boji urina koja treba biti svijetla. Tamnija boja označava početak dehidracije. Zato vodu treba uzimati ne samo u vrijeme pojačane tjelesne aktivnosti ili iza nje nego i sat vremena prije početka bavljenja sportom. I pritom ne treba čekati da se pojavi osjećaj žedi. Treba ga preduhitrati i svakih 15 minuta popiti čašu vode.

Ljeto je i vrijeme kad se treba posebno čuvati trovanja hranom. Ne samo zbog velikih vrućina nego i zbog pripremanja hrane sa što manje kuhanja i pečenja. Zato treba redovito prati ruke i radne površine u kuhinji, pravilno čuvati i pripremati namirnice, čistiti hladnjake, zamrzivače, pećnice… U restoranima, pak, koje ne poznajete dobro treba izbjegavati sirove školjke i sirovu ribu, slabo pečeno meso te, apsolutno, ne jesti hranu koja se nudi na ulici. U protivnome bi se godišnji odmor iz snova mogao pretvoriti u noćnu moru.