Vrijeme za investicije

Proces transformacije privatizacijskih investicijskih fondova u zatvorene investicijske fondove privodi se kraju, a kontinuiran razvoj regulatornog režima i institucionalne infrastrukture investicijskih fondova potakli su osnivanje otvorenih fondova u BiH. U pripremi je novi zakon o investicijskim fondovima, koji bi otvorenim fondovima omogućio da ulažu izvan područja BiH, što bi ulagačima u uzajamne fondove omogućilo da kroz fond indirektno sudjeluju i na stranim tržištima.

Drugo, posljednji uspon indeksa na sarajevskoj i banjalukačkoj burzi prvi je put privukao pažnju javnosti i medijskih kuća, čime je znatan iznos kapitala došao od šire investicijske javnosti, najčešće neiskusnih ulagača koji su prvi put iskusili burzovno poslovanje i to njegovu i pozitivnu i negativnu stranu. Za nas, Iliriku DŽU, upravo je kriterij masovnosti investiranja ključni kriterij za uspostavljanje fonda Ilirika Moj fond, čiji je osnovni cilj da okupi što više ulagača kako bi jedinstveno nastupili na domaćem, a kad bude dopušteno i na stranim tržištima.

Treće, trenutačno su oba tržišta kapitala BiH u fazi stagnacije, gdje je u svibnju 2007. nakon opće euforije i do tada najvećeg rasta cijena dionica na SASE i BLSE nastupio očekivani pad tržišta dodatno pritisci snut domaćim i regionalnim političkim turbulentcijama, pa i indirektno globalnom financijskom krizom i padom glavnih svjetskih burzi. Trenutačno, smatramo da su sve te utjecaje investitori već anticipirali te da su ukalkulirani u cijene dionica.

Nasuprot tome, razvoju tržišta kapitala pogoduju pozitivna kretanja ukupne ekonomije, čija je stopa rasta veća od europskog prosjeka, uskoro rješavanje problema unutarnjeg duga i emisija državnih obveznica, sve izvjesnija privatizacija BH Telecom, aktivnija uloga vlasti kod prodaje državnoga kapitala putem burze i promocije inicijalnih javnih ponuda (IPO) javnih kompanija, a posljedično tome javit će se interes privatnih kompanija za IPO. Te činjenice dovoljan su impuls da u nekom srednjem roku možemo očekivati pozitivan ishod i rast burzovnih indeksa.

U dugoročnoj fazi razvoja možemo očekivati širenje fondovske industrije kroz suradnju investicijskih fondova i banaka, a koji ne pripadaju bankarskim grupacijama, u obliku partnerstva povezujući fondove i kredite. Također, očekuje se povezivanje osiguranja života s ulaganjima u investicijske fondove. Prednosti koje se mogu ostvariti kroz ulaganje u uzajamne fondove, poput Ilirike Mog fonda, višestruke su, prije svega kroz stručno upravljanje sredstvima, zatim ulaganje manjih novčanih iznosa gdje je minimalan ulog u fond 200 KM uz istovremeno smanjenje transakcijskih troškova.

U odnosu na oročenu štednju i pojedinačno ulaganje na burzi ulagaču je novac u fondu dostupan u svakom trenutku, a u dugom roku prinosi na aktivnu štednju u investicijskom fondu viši su od klasične oročene štednje u bankama.

Iskustva iz susjedne nam Hrvatske govore da je ta industrija u posljednjih par godina doživjela pravi procvat, gdje su u 1999. godini bila registrirana samo dva otvorena fonda, da bi u ovoj godini otvorenih fondova bilo više od 100, koji upravljaju s 2,8 milijardi eura. Prema službenim istraživanjima, akumulacija financijskog bogatstva hrvatskih građana prošle godine znatno se ubrzala zahvaljujući snažnom povećanju alternativnih oblika štednje, potaknutih računima prinosima na tržištu dionica.