Burze

Glavna prošlost jedna vijest glasi da su hrvatski i mađarski premijeri Ivo Sanader i Ferenc Gyurcsany potvrdili u Dubrovniku dogovor o zamjeni dionica između Ine i Mole ocijenivši da je to dobro rješenje za obje naftne kompanije. Ta bi transakcija trebala omogućiti da oba partnera, Hrvatska i Mađarska, postignu nešto što stvara dodatnu vrijednost za obje strane, rekao je Gyurcsany nakon sastanka sa Sanaderom na marginama Croatia summita 2008. Kako je rekao, to ‘vrlo interesantno i fascinantno rješenje’ predložila je hrvatska strana. Potvrđivši dogovor, Sanader je istaknuo da je to tipičan dobitak za obje strane koji će, kada se provede, učiniti obje tvrtke ‘mnogo snažnijima nego prije’. Prema njegovim riječima, s Gyurcsanyem je razgovarao i o suradnji Plinacra i srodnih mađarskih tvrtki o spajanju hrvatskog plinovoda preko Donjeg Miholjca na mađarsku plinsku mrežu, čime bi se Hrvatskoj otvorio još jedan opskrben pravac plinom. No, detaljnije pojedinosti energetske suradnje i eventualne dodatne dogovore dvije bi vlade trebale formulirati na zajedničkoj sjednici vlada, najavljenoj za 4. rujna u Pečuhu. Očekivano, nakon objave vijesti o zamjeni dionica, javili su se i mali dioničari Ine, okupljeni oko udruge, a pritom su istaknuli da oni žele da se prodaja dionica Ine iz državnog portfelja obavi što transparentnije, drugim riječima putem burze. Za takvo su rješenje i predstavnici oporbe.

Od prošlostih korporativnih vijesti treba spomenuti moguće Podravkinje preuzimanje križevačke mesne industrije Improma. Također, navodno je i slovenska Mesna industrija primorske (MIP) iz Nove Gorice u pregovorima o preuzimanju Industrije mesa Ivanec (IMI). I premda se spekuliralo da je preuzimanju Improma bliži srbijanski biznismen Miroslav Mišković, doznaje se da to ipak nije tako. Prošlog je tjedna Atlantic Grupa objavila da je s njemačkom razvojnom bankom DEG (Deutsche Investitions-und Entwicklungsgesellschaft mbH) potpisala ugovor o dugoročnom financiranju na razdoblje od osam godina. Riječ je o posebnoj kreditnoj liniji vrijednoj 20 milijuna eura, čija je osnovna namjena financiranje širenja ljekarničkog poslovanja Atlantic Grupe te nastavka akvizicijskih aktivnosti, u skladu s razvojnom strategijom predstavljenom prilikom inicijalne javne ponude dionica u studenome 2007. godine.

Jedan od većih prošlostih gubitnika, s padom cijene od 5%, bila je dionica najvećeg domaćeg proizvođača jakih alkoholnih pića – Badela 1862. Osim toga, u prošlome je tjednu dostignuta i najniža cijena dionice Badela u posljednjih godinu dana. Iako nije poznato zašto je cijena pala, pretpostavlja se da je tome glavni razlog bila slaba likvidnost u trgovanju tom dionicom, kao i sveprisutni pesimizam na tržištu kapitala. Inače, Badela 1862 je u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvario nešto bolje poslovne rezultate nego u isto vrijeme lani. U prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovni su prihodi ostvarili rast od 28,4%, na iznos od 79,73 milijuna kuna, dok je kvartalna neto dobit porasla 35,2%, na još uvijek skromnih 346 tisuća kuna.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze Crobex i dalje nastavio snažno padati. Naime, Crobex je na tjednoj razini izgubio na vrijednosti novih 3,25% odnosno pao s vrijednosti od 3.621,64 boda na vrijednost od 3.503,77 bodova. U isto vrijeme obveznički je indeks Crobis zabilježio laganu stagnaciju u odnosu na situaciju od tjedan dana ranije. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu smanjena 0,35%, odnosno s 95,42 na 95,09 bodova.

Prošli je tjedan objavljeno da je Tisak odlučio promijeniti obračun provizije odnosno dosadašnjih rabata svim novinskim izdavačima u zemlji. Prije je obračunavao postotak od broja prodanih primjeraka novina, a prema novim pravilima Tisak bi ubuduće izdavačima obračunavao uz postotak i fiksni dio, što bi u konačnici izdavačima znatno poskupilo njihov proizvod. Prema prvim procjenama, time bi bile pogodene sve tiskovine, dakle i dnevne i tjedne, ali i mjesečne novine, a izdavačima bi to značilo, procjenjuje se, poskupljenje od četiri do pet lipa po prodanom primjerku dnevnih novina, pa do čak nekoliko kuna za mjesečnike.

Ostale nepovoljne novosti za izdavače odnose se na uvođenje naknada za veliku remitendu, čega prije nije bilo. Ovisno o obliku tiskovine, ako se prijede određeni postotak remitende, za njenu bi se obradu morala platiti naknada, što bi osobito pogodilo novine s većom remitendom. Tako bi naknada za remitendu bila 0,16 kuna po neprodanom primjerku novina. Također, Tisak je izdavačima pripremio plaćanje posebne naknade ako žele da se njihove novine na kiosku nađu na vidljivijem mjestu, a uvela bi se i naknada od 3.000 kuna po županiji pri uvođenju novog proizvoda na tržište. Time bi se zapravo otežao ulazak na tržište manjim i novim izdavačkim projektima, koji ionako najčešće nemaju velike budžete za financiranje novih projekata. Nema sumnje da bi sve predložene novosti mogle znatno utjecati na buduće poslovne rezultate Tiska, iako je teško procijeniti u kojoj mjeri. Pretpostavlja se da će Tisak u posljednje vrijeme suočio s povećanim troškovima distribucije (rast cijena motornih benzina), pa je zato posegnuo za novim provizijama. No, za očekivati je da bi i izdavači zbog novih nameta mogli povećati cijene svojih proizvoda.

Inače, Tisak je u prva tri ovogodišnja mjeseca (posljednji dostupni javni podaci) ostvario dobre poslovne rezultate, ali u smislu profitabilnosti slabije nego lani. Iako je nekonsolidirana neto dobit kompanije smanjena u usporedbi s prvim kvartalom prošle godine sa 17,25 na 7,7 milijuna kuna, taj rast je u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvario operativni gubitak u iznosu od 1,8 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani kompanija ostvarila operativnu dobit od 8,8 milijuna kuna. No s druge strane, Tisak je ove godine ostvario i znatno veće izvanredne prihode (10,15 milijuna kuna), koji su u konačnici utjecali na ostvarenje spomenute neto dobiti, jer bi u suprotnome Tisak u prvom ovogodišnjem kvartalu vjerojatno ostvario gubitak. Inače, ukupan je Tiskov promet u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao 9%. Najviše je pritom rastao promet u maloprodaji (+15%), dok je u veleprodaji ostvaren rast prometa od 2%.