Home / Financije / ŠAPTAČI PISAČIMA: Savjetuju klijentima kako kupiti manje pisača i uštedjeti

ŠAPTAČI PISAČIMA: Savjetuju klijentima kako kupiti manje pisača i uštedjeti

Utvrđeno je da problemi s ispisom svaku europsku tvrtku stoje 17.000 eura na godinu, što je ukupno 663 milijarde eura. I hrvatske tvrtke muku muče s pisačima i troškovima, ali ‘šaptači pisačima’ mogu ponuditi rješenja.

Šef informatičke službe jedne banke u Zagrebu osobno je odlučio riješiti problem pisača koji je prestao raditi. Prišao je pisaču koji je stajao na stolu, bacio na njega tek jedan pogled, uzeo sa stola začuđenoga korisnika kartonsku kutiju posjetnica, odmaknuo pisač od zida, uza zid stavio kutijicu i na nju naslonio pisač, sjeo za korisnikovo računalo i uspio ispisati stranicu dokumenta. Potom je strogim glasom naredio: ‘Neka nitko ne dira taj printer!’ Nakon dvije i pol godine, kad je odlazio iz te banke, šef je slučajno došao u istu prostoriju i između pisača i zida ugledao istu kutijicu.

Takav se istiniti događaj zbio prije petnaestak godina, a prouzročili su ga korisnici koji su nagurali pisač do zida i time mu prekinuli dio kontakta na spoju s podatkovnim kabelom, a zacijelo se to u različitim inačicama događa diljem svijeta i danas. U prilog tome govore i rezultati istraživanja koje je provela tvrtka ICM Research na 3.000 osoba zaduženih za ispis na pisačima u različitim tvrtkama u EU. Ustanovljeno je da problemi s ispisom svaku europsku tvrtku stoje 17.000 eura na godinu, što ukupno iznosi 663 milijarde eura.

U čak 72 posto europskih tvrtki zaposlenici barem dvaput na mjesec ne mogu ispisati željene dokumente jer netko nije prijavio prijašnji problem s pisačem. IT podrška prosječno tijekom godine izgubi tri i pol tjedna rješavajući probleme s pisačima, što ukupno u EU iznosi čak 10.000 nepotrebno utrošenih radnih sati.

Loše upravljanje ispisom prosječnu tvrtku stoji više od 82.000 eura na godinu, a veliku tvrtku, s više od 250 zaposlenih, čak 695.000 eura. Najčešći problemi koji onemogućuju ispis su zagravljeni papir i potrošeni toner. Gotovo dvije trećine tvrtki (63%) iz kojih su sudionici u anketi nema definiranu strategiju ispisa – od 57% u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu do 71% u Norveškoj i 73% u Velikoj Britaniji.

Svi se stručnjaci za pisače slažu da upravo neznanje i nedostatak strategije ispisa uzrokuju gubitke. Kako bi izbjegli da korisnik razočaran u njihove pisače prijede konkurenciji, veliki proizvođači pisača, poput Canona, koji je platio spomenuto istraživanje, osnovali su cijelu mrežu davatelja naizgled kontradiktornih usluga. Naime, kupcima svojih pisača nude usluge kojima je cilj ušteda, kako na broju kupljenih pisača, tako i na njihovu potrošnom materijalu, ali i na vremenu koje pisači provedu izvan pogona.

Jedina tvrtka u Hrvatskoj kojoj je osnovni posao projektiranje i održavanje naprednih ispisnih rješenja je zagrebački Dirigens. Njezin je direktor Laszlo Toth znan ‘šaptača pisačima’ peka dugogodišnjim stažem u Hewlett-Packardu, čiju je diviziju za ispis slike vodio niz godina, ali se sada ne ograničava na HP-ova rješenja nego koristi i rješenja drugih tvrtki.

Toth odmah naglašava da većina tvrtki ne zna koliki su joj troškovi ispisa, čak i ako ima točne podatke o troškovima papira i tonera. Stoga Dirigens prije projektiranja sustava ispisa u nekoj tvrtki instalira u njezin računalni sustav Web JetAdmin, besplatno ili vrlo složen softverski alat – ima 2.000 stranica uputstava. Taj softver snima situaciju tijekom mjesec dana i ‘pobroji’ mrežne pisače, ali i one priključene na pojedine PC-e te broj otisnutih stranica. Potom Dirigensov tim, koji postoji tek šest mjeseci i već broji sedam zaposlenika s nizom certifikata i ima iza sebe dva zatvorena projekta te još 12 u pripremi, krene u razgovore s poslovodstvom i zaposlenicima tvrtke-klijenta kako bi saznao njihove želje i potrebe, posebice želje za poboljšanjima. Uspit snimi i broj telefaks uredaja te njihov broj ispisanih stranica. Nakon cjelovite snimke stanja, dirigensovci tijedan dana projektiraju rješenje.

Najbrže se vide uštede na faks serveru, koji omogućava da se umjesto 30 telefaks linija sav promet faksovima obavlja putem njih šest. Uz uštedu na pretplatu za 24 linije, štedi se i na tome što se ne troši papir jer sve faks poruke stižu svima kojima su namijenjene u sandučić elektroničke pošte – objašnjava Toth, navodeći primjer jedne velike redakcije u kojoj radi 30 novinara, ali nema opasnosti da će netko zguživati i baciti njemu nezanimljivu poruku i da vijest neće dospjeti do onoga kome je važna jer sve poruke završavaju u inboxima svih novinara. Toth navodi da njegova tvrtka trenutačno radi snimku stanja u firmi, ustvari trgovačkom lancu koji na godinu šalje 300.000 faksova, u kojemu će osim na papiru, ušteda biti odmah jasno vidljiva i na uštedi radnog vremena.

Jamčim da se prve uštede vide nakon šest mjeseci, a prvi pravi financijski rezultati već nakon godinu dana, kada iznose od 15 do 35 posto – izjavio je Toth, dodajući da je jedan korisnik nakon dvije godine umjesto 16 milijuna listova papira kupovao njih devet milijuna. Toth objašnjava da se ušteda ostvaruje tek kad je pisač spojen na mrežni poslužitelj i odgovarajuće administriran. Tako se zaposlenima mogu dodijeliti različita prava ispisa, nekome se može zabraniti ispis u boji, nekome ograničiti broj listova, ali se ništa od toga ne može primijeniti na lokalno spojenim pisačima. Iako današnji pisači troše manje tonera nego oni nekadašnji, Dirigens nudi nabavu i zamjenu različitih tonera na vrijeme, prije nego tonera ponestane, ali za sve njih ispostavlja jedinstven račun, čime je klijentu lakše pratiti troškove ispisa. Osim toga, ostvaruju se i nevidljive uštede jer zaposlenici, kad znaju da se prate troškovi, neće ispisivati, kao što je duhovito naveo Toth, meksičku kuharicu od 400 stranica u boji.

Zaposlenici svoja prava na ispis ostvaruju pomoću kartice za ulazak u tvrtku, pa se i troškovi ispisa mogu raspodijeliti po odjelima tvrtke. Kad zaposlenik dođe do pisača, taj mu ponudi želi li ‘potegnuti’ sa servera i ispisati dokument koji je poslao na ispis, skenirati ili kopirati neki dokument.