Tvrtka za automatizaciju tvorničkih postrojenja

Tvrtku je 1989. osnovalo desetak ‘odbjeglih’ končarevac. Daleko od očiju javnosti Exor zarađuje na automatizaciji čeličana, tvornica papira, hidro i termoelektrana. Najnoviji posao je rađen za indijski Mittal Steel.

Smatramo da nam publicitet nije potreban te se stoga nismo pojavljivali u medijima – riječi su Ivica Meštrovića, direktora zagrebačke tvrtke Exor, kompanije koja samo u Hrvatskoj zapošljava oko 200 ljudi, većinom inženjera elektrotehnike. Široj javnosti Exor je postao poznatiji dobivanjem nekoliko nagrada Zlatna kuna za najuspješniju srednju tvrtku te kao partner za SAP implementaciju u Hrvatskoj. Osim toga, o Exoru se dosta malo zna. A budući da je riječ o kompaniji koja većinu svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu izvozeći najvredniji resurs od svih, a to je znanje, Exor bi mogao poslužiti kao primjer dobro strukturirane izvozno orijentirane tvrtke.

Liderova publikacija 1000 najvećih smješta Exor na 622. mjesto tvrtki s najvećim prihodom, ispred mnogo zvučnijih imena kao što su Vibrobeton, Karlovačka banka ili Dunapack, a prema vrijednosti izvoza Exor je među stotinu najvećih izvoznih tvrtki u Hrvatskoj.

Nastao kao joint-venture s talijanskom tvrtkom istog imena, Exor se od 1989., kad je osnovan, može pohvaliti ravnomjernim rastom od vrlo dobrih 10-15 posto na godinu. Grupa od desetak inženjera Končara, predvodena Meštrovićem, odlučila je nakon sloma velikoga industrijskog diva okušati se u privatnim vodama. Protekom vremena Exor se sve više razvijao u inženjersku tvrtku, što nije potpuno komplementarno s njihovim principalom (talijanski Exor bavi se proizvodnom elektrom), tako da su se nakon nekoliko godina i formalno osamostalili.

Iako su zadržali isto ime kao i njihovi partneri, Exor je danas tvrtka u isključivom domaćem vlasništvu Meštrovića i još trojice osnivača. Osim poslovnih zgrada u zagrebačkom Buzinu, Exor ima urede i u Splitu, Zadru i Rijeci, a predstavnstva u inozemstvu bliže se dvouznanakastoj brojci, što nije čudno za tvrtku koja dvije trećine vlastitih prihoda ostvaruje izvan granica Hrvatske. Tako danas Exor ima zasebne urede u Sloveniji, BiH, Srbiji (čak 50 zaposlenih), Makedoniji, Kazahstanu, Rusiji, Indiji, Turskoj i Italiji, a poslovi koje obavljaju Exorovi zaposlenici rašireni su do slovno po čitavoj zemaljskoj kugli, od Pakistana i Rusije do Brazila.

Exorovo poslovanje segmentirano je u četiri grupacije: industrija, energetika, promet i zgradarstvo, a najveće prihode ipak donose projekti u energetskom i industrijskom sektoru. Krenuši kao podizvođač za velike kompanije kao što su Siemens i ABB (Meštrović kaže da su u to vrijeme bili peta ruka za takve poslove), Exor je vrlo brzo stekao mnogo referenci koje im sada omogućuju da samostalno ugovara poslove automatizacije velikih tvorničkih postrojenja u nekoliko vrsta industrije. Najveće poslove odradili su u automatizaciji čeličana i tvornica papira, a također rade i projekte vezane uz automatizaciju hidro i termoelektrana.

• Uglavnom je riječ o tome da mi kao izvođači nastupamo u trenutku kad se na mjesto tvornice dopreme svi potrebni elementi, koje mi umre-

Exor će morati razviti sposobnost fleksibilnog i ciljanog angažiranja stručnjaka za osvojene projekte, dok će paralelno morati graditi matični tim konzultanata koji će u budućnosti biti nositelj razvoja. Koliko će vremena trebati Exoru da razvije vlastiti tim konzultanata ovisi o stabilnosti potražnje za SAP uslugama, ali i o sposobnosti Exora da SAP konzultante koje je sam razvio i zadrži, smatra Tomislav Čorak, analitičar A. T. Kearneja.

Godinu 2007. Exor je završio s prihodima od 145 milijuna kuna, što je porast od 38 posto u odnosu na godinu prije, a dobit je porasla 25 posto i bila je 9,4 milijuna kuna. Posebno je zanimljivo što tvrtka nema dugoročnih obveza, a udjel kratkoročnih obveza smanjen je u prošloj godini dvadesetak posto, što govori o priličnom stupnju financijske stabilnosti kompanije. U ovaj godini očekuju rast prihoda u sličnim omjerima, ali za 2009. postoje strahovanja da bi moglo doći do usporavanja.

• Budući da ovisimo o trenutačnoj konjukturi u industrijskom i energetskom sektoru, koja je u protekle četiri godine bila najjača gotovo u cijelom stoljeću, očekujemo da bi u sljedećoj godini mogla nastati blaga stagnacija u tom dijelu našeg poslovanja – smatra izvršni direktor Vilim Lončar, dodajući da bi usporavanje velikih industrijskih ulaganja širom svijeta moglo pogođiti ponajprije papirnu industriju. No, s druge strane, povećanje obima poslovanja može se očekivati u energetskom sektoru, za koji Exor također posjeduje kvalitetne reference, budući da je energija kao resurs mnogo manje cjenovalno elastična nego drugi proizvodi.

Većinu kadra u Exoru čine visokoobrazovani stručnjaci, najčešće inženjeri elektrotehnike, što bi moglo predstavljati problem ako se tvrtka nastavi širiti planiranim tempom. Naime, inženjeri elektrotehnike su u proteklom godinama postali izuzetno tražena roba na tržištu rada, tako da uskoro možemo očekivati pravu jagmu za tim kadrom.

Exor se trudi doskočiti tome problemu stipendirajući najbolje studente zagrebačkog FER-a, ali pitanje je još koliko dugo može rasti oslanjajući se isključivo na domaće stručnjake. Određenu prednost i svojevrsni time-out, barem što se kadra tiče, kompanija bi mogla steći jačanjem tvrtki u regiji i uvozom kadra iz susjednih država, čiju je stručnost zbog sličnosti u kulturi mnogo lakše provjeriti nego kad bi se uvozila radna snaga iz nekih daljih zemalja.

Upitan o nekoj dugoročnoj budućnosti kompanije, Meštrović kaže da će nastaviti raditi najbolje što umiju, što ne otklanja ni moguće prihvaćanje neke nemoralne ponude velikih igrača na globalnom tržištu, ako se takva pojavi. Intimna želja vlasnika je izlazak na burzu, vjerojatno u nekom novom joint-ventureu s talijanskim Exorom, ali o nekom vremenskom okviru za sada u tvrtki ne žele govoriti. S obzirom na gotovo idealnu financijsku sliku, ulagači na hrvatskom tržištu kapitala rado bi Exor vidjeli na burzi već ove godine.

Tako je ovih dana u pogonu puštena obnovljena čeličana u Zenici, u vlasništvu jedne od najvećih kompanija u sektoru Mittal Steela, a od većih poslova u papirnoj industriji Exor je automatizirao najveću tvornicu u Europi, onu u Maglaju, koja je danas u vlasništvu turskog Natron Hayata.

Proizvodni dio kompanije izrađuje velike razvodne kutije, a unatoč tome što posjeduju značajne reference i u automatizaciji prometa, taj segment im je manje razvijen (upravljanje prometom u tunelu Učka jedan je od poslova koje su napravili), što upućuje na to da je konkurencija u Hrvatskoj mnogo veća nego u inozemstvu. Pokazuju to i financijski rezultati kompanije, koja je u prošloj godini napravila snažan zaokret prema inozemstvu, nauštrb poslovanja u hrvatskom okružju. Naime, 2007. Exor je završio s porastom izvoza od čak 300 posto, dok su prihodi u Hrvatskoj prepolovljeni, što govori o tome da su u kompaniji odlučili malo više raditi na kvaliteti svoga poslovanja, koja više dolazi do izražaja ako se manje vremena mora posvetiti lobiranju različitih interesnih skupina koje u Hrvatskoj, priznali mi to ili ne, odlučuju o tome koja će tvrtka dobiti velike infrastrukturne poslove u cestogradnji i visokogradnji.