-
U kakvim ste odnosima s predsjednikom Uprave Ine Tomislavom Dragićevićem? – U izvrsnim smo odnosima. Jako dugo se pozajmimo. Uprave obiju kompanija dobro surađuju. Naravno da je onome tko kupuje uvijek skupo, a onome tko prodaje uvijek jeftino. Potpisivanjem novog ugovora o dugoročnoj opskrbi plinom, koji će za Petrokemiju tijekom tri godine dosegnuti svjetsku cijenu, zadovoljeni su interesi Ine.
-
Kako će se kretati poskupljenja plina za Petrokemiju? – Cijena plina rast će svaka tri mjeseca sukladno eskalacijskoj formuli. Ove će godine sklopoti tromjesečne jer se najčešće sklapaju za jedan mjesec ili brod za brod, što znači da svaka pošiljka ima novu cijenu. U travnju smo najavili poskupljenje od 1. srpnja, a ono je logično jer je došlo i do novih poskupljenja na svjetskom tržištu.
-
Ministar Pankretić se ne slaže s iznosom poskupljenja, hoćete li ponovno pristati na manje poskupljenje od zatraženih 39 posto? – Možemo imati razumijevanja do neke granice. Na ministruvom mjestu ni ja se ne bih slagao. On je ipak ministar poljoprivrede, a ne naš resorni ministar, a Petrokemija je trgovačko društvo i u skladu sa svim propisima slobodni smo u formiranju cijena. One nisu čak ni u ingerenciji Vlade, a pogotovo nisu u ingerenciji Ministarstva poljoprivrede.
-
Znači li to da vam vaš resorni ministar Polančec odobrava poskupljenje? – Potpredsjednik Vlade Polančec trebao bi uvažiti naše argumente. Druga je stvar što Vlada zaista ima problem u borbi s rastućom inflacijom koja nije hrvatska specifičnost već svjetski proces. Mineralna gnojiva nisu jedini uzrok poskupljenja hrane, koja je poskupjela na svjetskim tržištima. U ovogodišnje cijene žitarica i uljarica trebale bi najvećim dijelom biti ugrađene prošlogodišnje cijene mineralnih gnojiva, a uljana repica je tripot skuplja nego lani, pšenica najmanje dvaput čak i prema statističkim podacima.
-
Ovogodišnja poskupljenja mineralnih gnojiva utjecat će na cijene žitarica i uljarica u idućoj godini… – Tako je. Zanimljivo je da je Pankretić izjavio kako Petrokemija ne može povećavati cijene, a novinarima je na pitanje o rastu cijena hrane rekao da Vlada nije u mogućnosti na to utjecati i da proizvođači hrane odlučuju o cijeni hrane. Kakva je to onda razlika između nas kao proizvođača i proizvođača hrane?
-
Koliko ćete utjecati na poskupljenje hrane? – Nismo radili taj izračun. To rade poljoprivrednici, no gnojivo u proizvodnim troškovima ne sudjeluje s više od 15 do 20 posto. Neki naši dijoničari su nam slali izračune i činjenica je da su i s tim cijenama kalkulacije u poljoprivredi neusporedivo bolje nego proteklih godina. Jamčim vam da je povećanje naših cijena već danas ukalkulirano u cijenu kruha. Zbog poskupljenja gnojiva kruh uopće ne mora poskupjeti za godinu dana. Uljarice i žitarice prate tržišne cijene i poljoprivrednici su već ukalkulirali da će gnojivo morati plaćati više.
-
Želite li reći da su vaša poskupljenja do kraja godine, podigli vi cijene ili ne, već ukalkulirana u cijenu prehrambenih proizvoda za krajnjeg potrošača? – Upravo tako. To je prava istina.
-
Kako to da ste lanjsku godinu završili sa 78 milijuna kuna dobiti a ove godine planirate tri? – To je zanimljivo pitanje i to nije logično. Lani smo konačno imali dovoljne količine plina za maksimalnu proizvodnju. Dobit smo ostvarili zahtijevajući godišnjim ugovorima za sirovine s definiranom fiksnom cijenom i povećanom našom cijenom u izvozu. U Hrvatskoj u 2007. godini nismo dizali cijenu. Ove smo godine morali biti oprezni jer su naglo skočile cijene sirovina, a naše cijene u Hrvatskoj nisu mogle pratiti taj rast.
-
Je li vam i ta dobit ugrožena ne prođe li najnovije poskupljenje? – Apsolutno. U tom slučaju postoji mogućnost poslovanja s gubitkom, ali mi ćemo dizati cijene jer je to naša dužnost i odgovornost prema dijoničarima. Od 1. listopada sigurno će uslijediti i novo poskupljenje jer plin će poskupiti sukladno eskalacijskoj formuli u ugovoru, a i ostale sirovine sigurno će zabilježiti ozbiljniji rast cijena. Ne bude li slijedila trendove poskupljenja na svjetskim tržištima Petrokemija bi za godinu dana mogla upasti u probleme jer je riječ o golemim apsolutnim iznosima. U Hrvatskoj su mineralna gnojiva jeftinija nego u Sloveniji i BiH gdje smo lideri na tržištu i naši se kupci bune zbog niskih cijena u Hrvatskoj. Vlada je na naše inzistiranje donijela odluku o izvoznim dozvolama, međutim ne možete sve kontrolirati.
-
Dosad ste dvaput na zahtjev Vlade smanjili iznos poskupljenja… – Ponekad vlasnika morate slušati. Ali sada imamo i dodatni problem. Ovih smo dana zasutii mailovima i pozivima malih dioničara. Vrlo je nezgodno kada veliki dioničar radi bilo što na štetu onih malih.
-
Koliko Petrokemija ima malih dioničara nakon prodaje dionica radnicima? – Oko šest tisuća. Od toga je četiri tisuće sadašnjih i bivših radnika upisalo dionice, a ostali su dioničari otprije.
-
Kada će se ta promjena provesti u Središnjoj depozitarnoj agenciji? – Prodaju dionica zaposlenicima, prije zaposlenica i umirovljenicima radili smo sami s HFP-om, znači bez agenta, i to je jedinstven slučaj. Posao je uspješno obavljen i upravo se ovih dana priprema tabularna izjava u Fondu koja će tijekom srpnja biti provedena u SDA.
-
I što kažu mali dioničari u svojim pismima? – Podržavaju Upravu da ustraje u podizanju cijena jer to utječe na rast cijene dionice i stabilnost kompanije.
Za tri godine Petrokemija će plaćati tržišnu cijenu plina
Je li Uprava dala preporuku novim malim dioničarima u vezi sa zadržavanjem ili prodajom dionica? – Imamo ugrađen lock out, ovisno o godinama staža. Preporuka je menadžmenta i sindikata da se dionice ne prodaju. Očekujemo da će veliki dio zadržati dionice. Imamo dosta fondova u vlasničkoj strukturi, čak su se pojavili i mirovinski fondovi što mi je jako drago.
Koliko dionica vi imate i hoćete li ih prodavati? – Isto kao i svi zaposleni, 106. Neću ih prodavati. Namjeravam ih kupiti još na burzi.
Hoćete li s poskupljenjima ostvariti planiranu dobit od tri milijuna kuna? – Smatram da je to moguće jer su cijene inozemnom tržištu visoke, a očekujemo da ćemo se i na hrvatskom tržištu moći tržišno ponašati. Spremni smo držati cijene na razini regije i Europe pa možda čak i nekoliko postotaka niže, ali apsurdno je dopustiti da ostanu 20 ili 30 posto niže nego u okruženju.
Koliki ukupni prihod očekujete ove godine? – Očekujem da će dosegnuti negdje do tri milijarde kuna.
Kako stojite s investicijama? – Unatoč svim poteškoćama unatrag sedam godina uspjeli smo investirati oko 300 milijuna kuna u modernizaciju tvrtke. Sada pripremamo novi investicijski ciklus. Moramo investirati u zaštitu okoliša kako bismo se prilagodili EU i to će biti minimalno 80 do 100 milijuna kuna na godinu.
Kakva vam je mogućnost zaduživanja i planirate li se zaduživati? – Mogućnost zaduživanja nam je dobra i nismo zadužena tvrtka. Vjerujem da ćemo se morati nešto zadužiti za investicije, ali to nas neće ugroziti. Možda ćemo se morati zadužiti za oko 30 posto investicija od iduće godine nadalje.
Kako će se kretati poskupljenja u narednoj godini? – Problemi hrane i energije ključni su svjetski problemi i ne vidi se kraj poskupljenjima, a to znači i poskupljenje gnojiva. Sve veći dio hrane pretvara se u energiju jer je proizvodnja biogoriva uz takve cijene naftne isplativa. Europa je ukinula odmaranje zemljišta jer je potrebno povećati proizvodnju. Potražnja za mineralnim gnojivima bit će sve veća jer znatno i neposredno utječu na prinos, a u strukturi troškova u usporedbi s prinosima isplativa su. Kad su iskreni, naši krajnji potrošači kažu da im se proizvodnja i po takvim cijenama isplati i sve što traže jest osiguranje količina. To možemo jer imamo dugoročnu suradnju s isporučiteljima sirovina.
Je li se promijenio trend pada potrošnje mineralnih gnojiva u Hrvatskoj? – U prvih šest mjeseci ove godine isporučili smo oko 65 tisuća tona gnojiva više nego lani u istom razdoblju, što je povećanje od 23 posto. Dio je vjerojatno završio i u izvozu, ali smatramo i da je došlo do povećanja potrošnje. Zbog rasta cijena žitarica i uljarica smatramo da će doći do još većeg povećanja potrošnje mineralnih gnojiva. Mnogo oraničnih površina bit će privedeno svrsi pa će potrošnja rasti.
Je li prodaja povećana zbog stvaranja zaliha? – Potražnja u ljetnom razdoblju usmjerena je prema zalihamer je to isplativo, a dosadašnja je bila usmjerena prema potrošnji.
Koliko je za Petrokemiju dobro da joj država dugo-ročno ostane većinski vlasnik? – Za industriju poput Petrokemije, koja na ulazu ima plin kao osnovnu sirovinu, a na izlazu proizvod koji također nije samo predmet državne politike nego svjetske politike, ima smisla da država takve strateške industrije drži u većinskom vlasništvu. Mnoge su takve industrije u većinskom vlasništvu država, ali kad u budućnosti tržište bude posve slobodno to neće biti presudno.
A kada će nastupiti ta budućnost? – Vrlo skoro. Sporazumom sa sindikatima prema kojem je radnicima prodano 12,45 posto dionica određeno je i to da država ostane većinski vlasnik s 51 postotkom udjela. Dode li do novog razvoja događaja potpisnici sporazuma morat će porazgovarati.
Što za Petrokemiju znači ulazak Hrvatske u EU? – Mi smo već odavno u EU jer velik dio naših proizvoda završava na tržištu EU. Naši standardi stroži su od standarda u EU i zadržat ćemo ih po ulasku. Kad uđemo u EU na hrvatskom će se tržištu moći prodavati proizvodi koji zadovoljavaju EU standarde, ali proizvodi iz zemalja izvan EU morat će zadovoljavati hrvatske standarde.
Koliko imate zaposlenih i imate li višak ljudi? – Imamo oko 2.600 zaposlenih. U Petrokemiji je nekada radilo 4.500 ljudi. Kontinuirano smanjujemo broj zaposlenih. No, prijeti nam da ostanemo bez kompetentnih radnika jer ne možete na cesti naći čovjeka kojeg ćete odmah zaposlititi u složenim postrojenjima, već ga treba i doškolovati. Velik je problem s visokoobrazovanim zaposlenicima. Na tržištu nema strojarskih inženjera, elektroinženjera jake struje, a ni muških tehnologa. Sve više žena radi na mjestima pomoćnika upravitelja postrojenja, a to su vrlo teški poslovi i nekada se nije moglo niti zamisliti da ih one rade.
Struke koje vam nedostaju ne možete naći ili ih ne možete platiti? – Pitanje nagrađivanja vrlo je ozbiljan problem. Nekad su stručnjaci dolazili u Kutinu jer bi dobili stan, a danas malo toga možemo ponuditi stručnjaku. S gradskom upravom razmatramo mogućnosti privlačenja potrebnih kadrova.
