Home / Lifestyle i trend / Najveći europski turoperatori Hrvatsku iz turističkih kataloga

Najveći europski turoperatori Hrvatsku iz turističkih kataloga

TUI Njemačka ne želi više raditi s hrvatskim tržištem i najavljuje otkazivanje posebnog kataloga za Hrvatsku. Britanski turoperator First choice odustao je od hrvatskih programa, a Thomas Cook i Neckermann jedva su pristali nastaviti suradnju.

Tri privatna iznajmljivača apartmana na Jadranu u proteklih tjedan dana primila su dojave agenata da njihovi gosti neće doći na odmor jer su im na putu iz Mađarske, Poljske i Slovačke izgorjeli automobili. Kakva li je to goruća želja da se pošto-poto vidi more kad su turisti u stanju riskirati vlastitu glavu i živote svoje djece u takvim ‘krntijama’. Jesu li to ti individualni gosti kojima hrvatski turizam teži? Kako je krenulo, sljedećih bi godina sastavni dio izvještaja o stanju na cestama mogle biti i bilance o broju turista u ‘krntijama’ koji zbog kvarova ili požara nisu stigli do hotela ili apartmana. Većina hotelijera izabrala je riskantnu tržišnu nišu: individualne goste koji dolaze automobilima, bez obzira na njihov standard. I to samo zato što njima mogu uzeti 20-ak posto više novca nego ako stižu grupno, autobusima ili avionima, preko turoperatora.

To je samo jedan od problema koji se nadvijaju nad hrvatskim turizmom. Trenutačna situacija na Jadranu, kako svjedoče hotelijeri, privatni iznajmljivači i vlasnici kampova, ne izgleda najbolje kako to pokazuje statistika turističkih zajednica koju ministar turizma Damir Bajs voli isticati. Podaci domaćih turoperatora govore kako je 45 posto hotela na moru trenutačno u akcijama sniženja cijena, a promet je manji za 15 do 20 posto od lanjskog. Privatni iznajmljivači ne pamte tako lošu sezonu, a kampovi su na razini prošlogodišnjih rezultata. Sve to i nije tako tragično dok se ne pogleda u bližu budućnost. Gotovo svi turistički relevantni subjekti priobojavaju se sezone 2009. za koju prognoziraju lošiju situaciju. Osim činjenice da cijena goriva već utječe na zračni i cestovni promet i da se mnogi zbog makroekonomskih situacija odriču svega nužnog, uključujući putovanja, hrvatski turizam suočen je s mnogo opasnijom prijetnjom – brisanjem iz kataloga najvećih europskih turoperatora.

U on-line katalogu jednog od većih njemačkih turoperatora, Neckermann, Hrvatska se ne nalazi u društvu mediteranskih zemalja poput Grčke, Španjolske i Italije, gdje se inače strateški svrstava, već sa zemljama Baltika, Češkom, Slovenijom i Slovačkom. A u takvom okruženju visoke cijene još više dolaze do izražaja.

Trenutačni trendovi u zakupu hotelijera govore da će cijene rasti u prosjeku od 6 do 12 posto, a neki prognoziraju i nevjerojatnih 25 posto rasta. Takva politika hotelijera, ali i cjelokupnog proizvoda domaćih turoperatora, uvelike prijeti ogromnim potencijalnim padom sezone 2009. First choice je već ove godine odustao od ponude Hrvatske kao turističke destinacije, a upravo smo dobili informaciju od našeg partnera Thomasa Cooka UK kako su otkazali produkt Pule i Istre te ostaju pri reduciranim katalogu u koji su uvrstili isključivo Dalmaciju. Jedan od naših ključnih europskih partnera, Neckermann, odlučio je katalog Hrvatska 2009. objaviti u vrlo reduciranom obliku u odnosu na dosadašnju praksu. Perjanica europskog turizma, TUI Njemačka, najavila je povlačenje iz Hrvatske za 2009. i koncentrirati na programe dolaska automobilima – objašnjava Ivor Vucelić, dopredsjednik adriatica.net Grupe koja je prošle godine ostvarila 44 posto organiziranih dolaza u Hrvatsku. Kod jednog od većih čeških turoperatora Exim Toursa, Hrvatska nije u ponudi niti na web stranicama, a posao s mediteranskim zemljama raste mu po stopi od preko 45 posto.

U takvoj situaciji, kaže Vucelić, adriatica.net grupi preostaje da sama kreira čarter letove u zemljama poput Velike Britanije, Njemačke, Češke, gdje će turoperatori od nje otkupljivati blokove na avionima. Hrvatska nije učinila gotovo ništa u ponudi da zadrži tradicionalna tržišta poput Njemačkog s kojeg nikad nije bilo manjeg interesa. Rupe nam popunjavaju nova tržišta poput ruskog na kojem je jedino nedavno objavljen novi katalog Traveller Hrvatska, potom španjolskog i japanskog tržišta, no niti za njih nismo stvorili niti specificirali nikakve sadržaje. Stoviše, dolazimo do situacije da Rusi odgađaju zakup za rujan s obzirom na mogućnost uvođenja viznog režima, čime bismo, prema procjenama turoperatora, zabilježili pad u broju putnika od čak 30 posto.

Trenutačno smo u pregovorima s najvećim europskim turističkim konglomeratom, TUI Travelom, za proširivanje suradnje na globalnoj razini na svim poljima turističke usluge, a koji će nam s jedne strane omogućiti pristup svim njegovim kapacitetima, a s druge prodaju hrvatskih destinacija putem razvijene globalne mreže i konsolidaciji turooperatorskog poslovanja u regiji. Svjesni smo da Hrvatskoj nedostaju sadržaji i želimo sudjelovati u njihovom kreiranju, međutim često nailazimo na razne vrste otpora – zaključuje Vucelić.

Učešće agencija u bukingu posljednjih godina bilo je veće nego danas kad je velik dio kolača uzeo internet, no one će i dalje ostati osnovni kanal prodaje. Hotelijerima nije u interesu da iz poslovanja izbace agencije, već da njihov udio bude manji.

Poželjan omjer bio bi 50 posto agencijske, 30 posto individualne i 20 posto grupne prodaje. Logično je da individualni promet brže raste jer se i sami hotelijeri uključuju u internet prodaju.

Neckermannova Hrvatska do Baltika umjesto na Mediteranu: U usporedbi s baltičkim državama jadranske visoke cijene još više ‘bodu’ oči.

Dizanje cijena iznad dva do tri posto vrlo je loš signal i bit će teško nadoknaditi štetu. Vlasnici kampova usred sezone dižu prije dogovorene cijene, što vodi do raskida ugovora s turoperatorima. Gosti kojima će deset eura biti presudno u odabiru destinacije, ne bi trebali biti primarna tržišna niša. Cijene na Mediteranu stagniraju ili padaju, no mi ih ne spuštamo. Za 2009. godinu planiramo podići cijene za između pet i 20 posto, ovisno o vrsti proizvoda, s tim da će turoperatori i nadalje činiti 50 posto naše prodaje iako nisu nužno mjerilo uspješnosti poslovanja.

Nedavno sam razgovarao s četiri vodeća europska turoperatora za kampove i njihov je zaključak da vlasnici kampova u Hrvatskoj prilikom ugovaranja poslova ne poštuju poslovnu etiku, da su postali bahati i nemaju dugoročnu poslovnu politiku. Ako je neki turoperator prisutan u Hrvatskoj sa 100 kamp kućica, normalno je da bi želio znati svoju poslovnu sudbinu u narednih pet godina. Rast cijena u iznosu inflacije je razumljiv, no sistem poslovanja u kojem se partneri dogovore oko cijene i kad turoperator počne slati turiste, vlasnik kampa ih odjednom počne mijenjati, što nužno vodi do raskida ugovora – komentira vodeći stručnjak za kampove Jerko Sladoljev. Suradnja hrvatskih kampova i turoperatora nije, kaže, upitna u slučajevima poput Zatona, gdje su vlasnik i direktor kampa ista osoba, za razliku od velikih hotelskih kuća kojima je primarni cilj izvlačiti profit, bez obzira na tržišne okolnosti. Prema njegovom mišljenju, turoperator se više uopće ne poštuje i stoga je većina za iduću godinu najavila redukciju kapaciteta i selidbu gostiju u kampove čijim vlasnicima mogu vjerovati, a ako treba okrenut će se i novim tržištima.

Hotelijeri turoperatori već tradicionalno smatraju ‘zločestim dečkima’ koji ih drže u šaci, ‘parazite’ koji im diktiraju poslovanje. Međutim, zlatno vrijeme turoperatora odavno je prošlo i svi posluju na marginama. Ako Hrvatska nestane iz brošura i online kataloga, i individualni gosti bi mogli zaključiti da ako Hrvatska nije zanimljiva TUI-ju, neće biti ni njima.

Programi i cijene s turoperatorima ugovaraju se sada, nove programe nemamo, a cijena organiziranih putovanja porasla je 30 posto. Kad se zbroje cijene vinjeta, goriva, cestarina, logično je da će 2009. biti krizna godina za hrvatski turizam pa nije jasno zbog čega kreatori turističke politike i dalje optimistično najavljuju porast broja gostiju za dva do tri posto, kada im struka šalje upravo suprotne signale. Položaj Hrvatske među europskim turoperatorima vrlo je nepovoljan, a ako su predviđanja turističkih stručnjaka za 2009. godinu toliko pesimistična, što će tek biti 2010.

Većina hotelijera izabrala je riskantnu tržišnu nišu: individualne goste, jer im mogu uzeti 20-ak posto više novca nego kad bi ti isti gosti stizali grupno, autobusima ili avionima, preko turoperatora.

Dok se ne odrede strateški ciljevi, pravni okvir i ne privuku novi investitori te, prije svega, ne promijeni stajalište Vlade u vezi s turizmom, Hrvatska će i dalje biti u nekoj vrsti vakuuma i ovisit će isključivo o globalnim događanjima.

Rezultati potpunog repozicioniranja hrvatske turističke ponude osjetit će se tek u narednih tri do pet godina, kada Vlada konačno usvoji Strateški plan razvoja i Strateški marketinški plan turizma od 2008. do 2012. Novi proizvodi trebali bi biti namijenjeni specifičnim tržišnim segmentima, a promocija se oslanjati na specijalne interese. Da bi hrvatske regije po bilo čemu, osim po lijepoj prirodi, bile posebne, trebat će doći do svojevrsnog kaosa na tržištu putničkih agencija iz kojeg bi se trebale izrodit destinacijske menadžment kompanije. Marketinški plan predviđa da će do 2018. godine u Hrvatsku dolaziti 50 posto više gostiju i da će u to vrijeme zarada od turizma iznositi 20 milijardi eura, triput više nego danas. Situacija na terenu ove godine ne ide u prilog takvim predviđanjima, a ne idu ni prognoze za iduću. Prostorni planovi ove su godine zaustavili sedam velikih projekata vrijednih 1,5 milijardi eura, što znači da smo dosad mogli završiti barem tri do četiri greenfield projekta koji bi, osim kapaciteta, pridonijeli i ponudom sadržaja.