Home / Biznis i politika / OBRTNIČKO PODUZEĆE: Legalan način za nov početak sa starim dugovima

OBRTNIČKO PODUZEĆE: Legalan način za nov početak sa starim dugovima

Priznavanje poreznoga kontinuiteta omogućuje (bivšim) obrtnicima da prilikom unosa obrta u trgovačko društvo izbjegnu ‘porezni udar’ koji bi morali pretrpjeti kod odjave obrta u trgovačko društvo, odnosno imovine male vrijednosti, u Poreznoj upravi to potiču priznavanjem poreznoga kontinuiteta (bivšim) obrtnicima bez obzira na vrijednost imovine obrta koja se unosi u trgovačko društvo.

Osim postupkom, u sudstvu nastoje zainteresirane obeshrabriti i kompliciranim pojmovima da bi stranke što manje razumjele. U praksi trgovačkog prava ponovno se vraća stari pojam ‘poduzeće’, ali s novim značenjem. Tako Radna skupina za sudski registar i pravo društava pri Visokom trgovačkom sudu rabi pojam ‘obrtničko poduzeće’ za imovinu koju obrtnik koristi u obavljanju svoje djelatnosti i u naputku o postupku registracije unosa obrta u trgovačko društvo upozorava da ‘treba razlikovati imovinu koja se vodi kao imovina obrtničkog poduzeća od osobne imovine obrtnika’.

No, sve te komplikacije u postupku registracije unosa obrta u trgovačko društvo nisu ništa prema poreznim prednostima kod istog postupka. Priznavanje poreznoga kontinuiteta omogućuje (bivšim) obrtnicima da prilikom unosa obrta u d.o.o. izbjegnu ‘porezni udar’ koji bi morali pretrpjeti kod odjave obrta, jer kod odjave valja izmiriti sve dospele i nedospjele porezne obveze, a kod unosa obrta u trgovačko društvo može se nastaviti poslovati i kao porezni dužnik.

Zbog povećanog broja zahtjeva za unos obrta u trgovačko društvo Radna skupina za sudski registar i pravo društava pri Visokom trgovačkom sudu raspravljala je 11. srpnja ove godine ‘o primjeni propisa kod upisa u registre unosa obrta u trgovačko društvo’. Prije toga je i Središnji ured Porezne uprave objavio mišljenje ‘o unosu djelatnosti (imovine) obrta obveznika poreza na dobit u trgovačko društvo’ te nešto prije i mišljenje o istom pitanju, ali za obrtnike obveznika poreza na dohodak.

Administrativno je, međutim, znatno jednostavnije obrtnicima osnovati trgovačko društvo i odjaviti obrt ako više ne žele poslovati kao obrtnici, nego unositi obrt kao gospodarsku cjelinu u trgovačko društvo. Ako, primjerice, soboslikaški obrtnik odluči unositi obrt kao gospodarsku cjelinu u d.o.o., to znači da unosi četke, kante i ljestve, što je besmisleno usporedi li se vrijednost imovine s propisanim nemalim administrativnim postupkom. Vesna Buljan, sutkinja i predsjednica Radne skupine za sudski registar i pravo društava pri Visokom trgovačkom sudu, zapitala se zbog čega odjednom zanimanje za unos obrta u trgovačko društvo unatoč komplikiranom administrativnom postupku?

Pokazalo se, nakon malo novinarskog istraživanja, da je ‘kvaka’ u tome što u Poreznoj upravi ne mare previše za praksu registarskih sudova, a u Visokom trgovačkom sudu ‘uzvraćaju’ ignoriranjem mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave kojima se nerijetko i na pravno dvojben način mimo zakona određuje praksa oporezivanja. Dok dizanjem administrativne ljestvice u registarskim sudovima nastoje obeshrabriti unos obrta u trgovačko društvo, odnosno imovine male vrijednosti, u Poreznoj upravi to potiču priznavanjem poreznoga kontinuiteta (bivšim) obrtnicima bez obzira na vrijednost imovine obrta koja se unosi u trgovačko društvo.

Povećanom zanimanju obrtnika za postupak unosa imovine obrta u trgovačko društvo pridonio je i znatno povoljniji pravni položaj dužnika. Pitali smo i u Hrvatskoj obrtničkoj komori za komentar povećanog zanimanja za unos obrta u trgovačko društvo. Odgovorili su da je zanimanje možda povećano zbog povoljnijeg statusa trgovačkih društava od obrta u nadmetanjima javne nabave i pri dobivanju ozbiljnijih većih poslova putem natječaja, kao i za dobivanje bankovnih kredita te stjecanja poticaja.

U odgovoru iz HOK-e nadalje je upozoreno i da ‘odvajanjem dijela imovine obrtnika i prijenosom u trgovačko društvo, obrt ne prestaje. Ako se u trgovačko društvo unosi cjelokupna imovina obrta, kao gospodarska cjelina, to ne znači da se automatizmom obrt gasi i prestaje s radom’. U HOK-i ističu da razlozi povećanog zanimanja za unos obrta u trgovačko društvo još nisu istraženi te da pretpostavljaju kako je riječ o prilagodbi zahtjevima poslovanja.

Kao svojevrsni rekorder u manipuliranju obrtom i trgovačkim društvima istodobno bit će zapamćen sad već pokojni zagorski tajkun Mladen Jakopčec, koji je počeo poslovati istodobno kao obrtnik i kao vlasnik više trgovačkih društava, a knjigovodstvo mu je na početku vodila supruga, da bi vođenje poslovnih knjiga tek poslije preuzela računovotkinja Nevenka Novak. Nekoliko stečajnih upravitelja godinama nije uspjevalo raspetljati kojem Jakopčevom trgovačkom društvu ili obrtu valja pripisati neku obvezu.

Statusne promjene obveznika poreza na dobit uređene su odredbama Zakona o porezu na dobit. Statusne promjene gospodarskih subjekata uređene su Zakonom o trgovačkim društvima. Prijenos gospodarske cjeline (ne) oporezuje se i PDV-om, propisano je pojednostavnjenje pri oporezivanju na način da se PDV ne plaća, ako stjecatelj obračunani porez može odbiti kao pret porez. Kod prijenosa ili unosa naplaćuju se i posebni porezi na promet na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila, zrakoplove itd.

U Visokom trgovačkom sudu rekli su da ne mogu otkriti identitet ni jedne stranke zbog koje bi morali raspravljati i usklađivati praksu registarskih sudova u postupcima unosa obrta u trgovačka društva. Nismo ni pitali zašto, jer prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka sve je tajna. Jedino smo uspjeli doznati da se pitanja unosa obrta u trgovačka društva češće postavljaju ‘na jugu Hrvatske’.

A Mišljenje Središnjeg ureda Porezne uprave počinje: ‘Obratio nam se knjigovodstveni servis A d.o.o. iz Zadra, s pitanjem u svezi unosa imovine obrta, obveznika poreza na dobit u trgovačko društvo. Obrtnik obavlja djelatnost morskog ribolova, ima u vlasništvu nekoliko ribarskih brodova i obveznik je poreza na dobit. Obrtnik je i jedini član trgovačkog društva koje obavlja istu djelatnost kao i obrt te namjerava prenijeti djelatnost i imovinu obrta u društvo, tj. pripojiti obrt društvu. Obrtnik ne namjerava povećati temeljni kapital i postavljeno je pitanje može li se pripajanje provesti u skladu s odredbama članka 19. i 20. Zakona o porezu na dobit’.

Nismo, naravno, uspjeli doznati o kojem je točno ribaru – obrtniku i poduzetniku riječ. Načelno se u Mišljenju poreznika navodi da: ‘Zakon o porezu na dobit ne ograničava mogućnost prijenosa djelatnosti obrta na trgovačko društvo i ovisno o načinu na koji se to učini utvrđuju se možebitne posljedice takvoga poslovnog događaja. Budući da je obrtnik obveznik poreza na dobit te vodi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu, pri unosu obrta u društvo treba postupiti kao pri pripajanju jednog društva drugom društvu’.

Ipak, najvažnije u spomenutom Mišljenju je sljedeće: ‘U članku 20. Zakona o porezu na dobit propisano je da, ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli prema članku 19. Zakona postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da porezni obveznik nastavlja djelatnost te nema utjecaja na oporezivanje. Kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na društvo preuzimatelja ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza. To znači da se bilančne pozicije prenose prema knjigovodstvenoj vrijednosti’.

Vrijedi spomenuti i da se u oba slučaja (pripajanja ili samo prijenosa) može dio imovine izuzeti i ne prenijeti iz obrta u trgovačko društvo. Izuzeta imovina ostaje privatno vlasništvo člana društva u koje se unosi obrt ili samo prenosi imovina obrta kao gospodarska cjelina. Moguće su pritom razne kombinacije, primjerice, zemljište ostaje u vlasništvu člana trgovačkog društva (bivšeg obrtnika), a gospodarska nekretnina sa građena na tom zemljištu prenosi se u vlasništvo trgovačkog društva. Sve to opet omogućuje razne kombinacije s porezima, kao i pravnim statusom obveza (trgovačko društvo odgovara za obveze svom svojom imovinom, a članovi trgovačkog društva ne odgovaraju za obveze društva kao što obrtnici odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom za obveze obrta).