Lider je sastavio listu 10 ‘vrucih krumpira’ koji čekaju Vladu i biznis ove jeseni. Počne li ozbiljno rješavanje barem dijela te liste, daljnji ekonomski pad mogao bi biti ublažen i stvorenii uvjeti za postupni oporavak na zdravim osnovama. Vlada se zasad, međutim, bavi uvođenjem novih ograničenja biznisu. Bojim se da su stvari izmakle kontroli – rekao je Guste Santini, ugledni ekonomist i urednik časopisa Ekonomija/Economics, na pitanje kakav razvoj ekonomskih pokazatelja očekuje do kraja godine i mnogi se analitičari i velik dio javnosti slažu s takvom tezom.
Zaista se teško othrvati osjećaju da je istodobno kulminiralo ili je blizu te točke nekoliko ozbiljnih problema, da je sljedećih nekoliko mjeseci prijelomno za gospodarstvo, a da se poduzima malo ili ništa. Inflacija je dosegla skoro osam posto na godišnjoj razini, vanjski dug skoro 90 posto bruto domaćeg proizvoda, a dionički indeks Crobex od siječnja je pao 30 posto. Lider je odabrao još sedam takvih izazova gospodarskoj politici i sastavio listu 10 ‘vrucih krumpira’ koji čekaju Vladu i biznis ove jeseni. Počne li ozbiljno rješavanje dijela te liste, daljnji ekonomski pad mogao bi barem biti ublažen i stvorenii uvjeti za postupni oporavak na zdravim osnovama.
Jedan od najvećih izazova je inflacija, koja nije jednostavno preslikani rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu. – Cijene nafte i poljoprivrednih proizvoda samo su alibi, a ne odgovor na pitanje hrvatske inflacije – smatra Santini. U svojoj analizi inflacije na stranici rifin.com Santini dovodi u pitanje ispravnost indeksa potrošačkih cijena, koji pokazuje inflaciju nižu od osam posto, dok cijene na tržištu pokazuju povećanja od 15 do 50-ak posto. U prvom slučaju valjalo bi identificirati razlike između naše potrošnje i potrošnje u, recimo EU, u inozemstvu. U drugom slučaju analizom odnosa razina dohotka per capita dobili bismo učinak raznoraznih zaduživanja na domaću potrošnju. I jedno i drugo, koliko mi je poznato, nije predmet analiza.
To drugim riječima znači da nije počeo istinski napad na inflaciju, piše Santini i dodaje da deficit platne bilance ublažava inflaciju, ali da njegova razina od devet posto BDP-a pokazuje dubinu krize u kojoj je hrvatska ekonomija. Analitičari Raiffeisenbank Austrije također upozoravaju na deficit platne bilance i zaduženost kao glavne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo. – U kratkom roku najveći rizik vidimo u daljnjem povećanju vanjske neravnoteže Hrvatske. Tako bi deficit tekućeg računa platne bilance za 2008. godinu mogao biti i oko 10 posto BDP-a, dok je inozemni dug porastao na razine iznad 90 posto BDP-a.
Na dugi rok, naveća barijera gospodarskom rastu mogla bi doći od nedostatka dostupne radne snage kao posljedice nepovoljnih demografskih kretanja, neuskladenosti ponude i potražnje za radnom snagom te niskog stupnja liberalizacije i mobilnosti na tržištu rada – kaže Zdeslav Šantić, analitičar RBA. Inflacija je već počela izazivati očekivane reakcije građana i poduzeća. U prvom su polugodištu devizni depoziti rastli četiri puta brže nego kunski, što pokazuje da je inflacija pro-budila nepovjerenje u stabilnost kune.
