Lik i djelo

Nema nikakve sumnje da će Hlača i četvrti put prihvatiti mandat ravnatelja Lučke uprave. Da je htio otići, ne bi zamrznuo položaj saborskog zastupnika kako bi mogao ostati u Rijeci.

U trenutku kad Lučka uprava, nakon 12 godina pod kormilom Bojana Hlače, raspisuje natječaj za novoga prvog čovjeka, malo je onih koji dvoje o njegovu ponovnom izboru. Naime, netom prije njegova imenovanja na mjesto ravnatelja Lučke uprave riječka je luka imala najniži promet u posljednjih 50-ak godina – pretovarilo se samo osam tisuća kontejnera i 2,5 milijuna tona suhog tereta. Danas stvari izgledaju bolje jer kroz nju prolazi 5,5 milijuna tona suhog tereta, 7,5 milijuna tona nafte za JANAF i 145 tisuća kontejnera, a svakog dana pristaju i brodovi s Dalekog istoka, što je prije bilo nezamislivo. Rezultati Hlači tako idu u prilog, u tijeku su velike investicije, pa i projekt Rijeka Gateway II, a i u svojoj stranci, HDZ-u, vrlo dobro kotira.

Ipak, iako će ga većina opisati kao velikog stručnjaka, napomenut će i da je riječ o samo-zatajnoj osobi koja sigurno neće previše istraživati i miješati se u ono u što se ‘ne bi trebao miješati’. Oni koji su imali prilike s njim poslovno surađivati, kažu da je elokventan i drži stvari u svojim rukama, no u istoj će rečenici dodati da bi, bez obzira na to što je vodenje Lučke uprave politička funkcija, što do određene mjere ograničava manevarski prostor, trebao provoditi više akcija jer svojim znanjem može bolje nego što se danas radi.

Drugim u njegovu obranu kažu da je riječ o velikom stručnjaku, koji je dugo na vrhu, bez obzira na smjene vlasti, i dodaju da je korektna osoba koja drži do riječi.

Bojan Hlača rođen je 1958. u Rijeci, gdje je završio srednju tehničku školu i Tehnički fakultet. Obrazovanje je nastavio na poslijediplomskom studiju Port and Shipping Management na International Maritime Transport Academyu u Nizozemskoj, a upravo je to znanje iskoristio za razradu načina upravljanja i organiziranja luke, odnosno prve lučke uprave u Hrvatskoj. Deset godina nakon magisterija u Nizozemskoj, 2003., postao je magistar znanosti na Prometnom fakultetu u Zagrebu, da bi 2006. i doktorirao. Osim akademskih titula Hlača u životopisu ima i niz funkcija i članstava poput onog u Intergovernmental Group of Experts on Ports pri UN Conference on Trade and Developmentu u Ženevi, Institutu transporta iz Londona, Generalnoj skupštini luka Europske unije (ESPO) te Upravnom odboru Međunarodnog udruženja gradova i luka (IACP) Le Havre.

Ne samo zbog brojnih akademskih titula, svi koji su s njim imali prigodu raditi potvrdit će da je riječ o vrlo stručnom čovjeku koji vrlo dobro plovi svojim resorom. Kompetentnost dokazuje i njegov profesorski rad na visokoj školi, na specijalističkom dodiplomskom studiju Prometnog odjela Veleučilišta u Rijeci, a radi i kao docent na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Oduvijek je vezan uz Rijeku i uz luku, gdje je u poduzeću Luka Rijeka 1984. počeo karijeru na radnome mjestu tehnologa i nadzornog tijela. Od 1990. do 1992. bio je pomoćnik direktora Pogona Rijeka za tehničko-tehniološke poslove, da bi do 1995. obavljao funkciju savjetnika generalnog direktora Luke Rijeka. Od 1996. do, kao što se čini, povlačenja iz biznisa ravnatelj je Lučke uprave, s time da je od 2005. do 2006. bio pomoćnik generalnog direktora Luke Rijeka.

Političku je karijeru počeo 1993. učlanjenjem u HDZ, a na posljednjim je parlamentarnim izborima izabran u Sabor, no zbog pritiska javnosti mandat je stavio u mirovanje. Prigovarao mu se da su mjesto saborskog zastupnika i ravnatelja Lučke uprave sukob interes, a danas, šest mjeseci nakon tog događaja, mnogi se i dalje pitaju što mu je to trebalo.

U isto je vrijeme podnio ostavku na mjesto člana Gradskog vijeća, ali uslijedio je imenovanje na funkciju predsjednika Gradskog odbora HDZ-a u Rijeci, a danas je i potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Sâm kaže da trenutačno ima dosta obveza, ali je na raspolaganju stranci.

• Ono što od mene zatraže, to ću i obaviti. Kako sada stvari stojte, uza sve obveze ne bih imao vremena obnašati nove funkcije u stranci – kaže Hlača i dodaje da, kad je riječ o nastavku političke karijere, ususret lokalnim izborima, nema ambicije biti gradonačelnik Rijeke jer taj posao ne bi radio s mnogo želje i strasti. Cilj mu je odraditi još četiri godine na čelu Lučke uprave, a nakon toga posvetiti se predavanju na fakultetu, poslu koji je, kao što sâm kaže, u početku bio slabo plaćen, no u posljednje se vrijeme situacija popravila.

Iako se po medijima često povlači sukob Grada i Luke, odnosno SDP-a i HDZ-a, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel javno je dao potporu Hlači za novi mandat.

• U svim gradovima u kojima je u središtu luka postoji sukob između grada i luke, koja drži i najdragocjeniji dio grada. Uvijek smo bili politički suprotstavljeni Gradu, ali Luka je najvažniji gospodarski subjekt u njemu, pa tako postoji konsenzus o njezinu razvoju i razvoju prometnog pravca jer Rijeci treba takav subjekt koji zapošljava mnogo ljudi – kaže Hlača potkrepljujući to podatkom da je u posljednje tri godine u gradu nastalo 50-ak tvrtki koje se bave kontejnerskim prijevozom, što je otvorilo do dvije tisuće novih radnih mjesta. Napominje i da nitko ne bi ni razmišljao o ravnjačarskoj pruzi da se promet nije povećao. Nije tajna da gradski dužnosnici smatraju da su odnosi između Luke i Grada Rijeke zahvaljeli od dolaska Sanaderove administracije na vlast, jer tako jasna politička podjela na SDP i HDZ u vrlo važnom segmentu gospodarstva grada otvara mnogo prostora za sukobe.

Bez obzira na sukobe s Gradom, pa i medijsku hajku pri izboru za zastupnika u Saboru, Hlača kao najteži trenutak u karijeri na vodi raskidanje ugovora s japanskim tvrtkom Kajimom o gradnji kontejnerskog terminala, iako se na kraju taj potez pokazao dobrim.

• Kajima je s radovima kasnila godinu i pol dana, pa nije bilo druge nego raskinuti ugovor, ali to nije bilo lako jer je taj potez trebalo objasniti Svjetskoj banci, koja je sufinancirala kredit za gradnju terminala za kontejnere na Zagrebačkoj obali. Danas su te teškoće prebrođene i dobiven je novi kredit uz pomoć kojega će se graditi puni profil Zagrebačke obale od 680 metara; Japanci su trebali graditi samo pola profila obale, 300 metara – objašnjava Hlača.

Vrlo važno mjesto u Hlačinu opisu posla za uzima suradnja s tvrtkom Lukom Rijeka d.d., najvećim koncesionarom koji posluje na području Luke Rijeka. Koliko se može doznati, odnos tih dviju tvrtki, osnovanih 1996. godine, kad se Luka Rijeka razdvojila na Lučku upravu i Luku Rijeka d.d., temelji se na ‘optimalnoj suradnji’ i znatno se poboljšao dolaskom Denisa Vukorepe na mjesto predsjednika Uprave Luke Rijeka prije šest godina.

Kad je riječ o suradnji sa zaposlenicima i s poslovnim partnerima, Hlača kao svoju dobru stranu, što mnogi i potvrđuju, ističe da uvijek radi na konsenzusu prije donošenja odluka. Sve stiže obaviti jer se, kaže, okružio dobrim suradnicima od kojih traži odanost prema poslu. Tko s njim surađuje, mora razlikovati bitno od nebitnog, a kad treba obaviti posao, suradnici moraju biti spremni potegnuti bez obzira na to je li vikend ili praznik. Već pet godina radi s uigranom ekipom od desetak zaposlenika, a iako nije policajac koji gleda kasni li netko pet minuta, ako se posao ne obavi, nezgodan je i tvrd.

Oni koji ga znaju, neće propustiti napomenuti da je riječ o vrlo smirenom i suzdržanom čovjeku, socijalno vrlo inteligentnom, koji se zna kontrolirati. Oženjen i otac dvoje djece, Hlača, kažu upućeni, u svojoj obitelji uživa veliku potporu, a uz to snagu mu daje dobra fizička forma jer se bavi trčanjem, brdskim bicikliranjem, fitnesom te ljeti i ribolovom. Kao pravi sportaš vrlo je uporan, pa neće začuditi ako ga smirenost i sposobnost dovedu do cilja – četvrtog mandata ravnatelja Lučke uprave, a zatim i mirnog života sveučilišnog profesora.