Najveći rast prodaje bilježe Ford i Suzuki

Financijski stručnjaci IFC-a, članice Svjetske banke zadužene za financiranje privatnog sektora, u rujnu će početi dve dilligence tvrtke Geofoto s ciljem ulaska u vlasničku strukturu te najveće hrvatske geodetske tvrtke. IFC bi trebao preuzeti do 20 posto Geofoata od njegova jedina vlasnika Zvonimira Biljeckog, a u vlasničkoj bi se strukturi trebao zadržati pet godina. Proces ulaska IFC-a u Geofoto trebao bi biti završen u studenome ove godine. Ubrzo nakon dolaska strateškog ulagača, Geofoto bi trebao početi pripreme za izlazak na Zagrebačku burzu, koji je planiran za kraj 2010. ili početak 2011. godine, a na burzi bi trebao ponuditi od 20 do 30 posto dionica tvrtke.

Slobodana Ljubičića na mjestu šefa Zagrebačkog holdinga, objedinjena gradskoga komunalnog megapoduzeća, naslijedio je Ivo Čović, jaki SDP-ov gospodarski igrač s iskustvom vođenja jakoga komunalnog poduzeća. Kao SDP-ov kadar iz jake gradske organizacije Sinja, 1. ožujka 2000. imenovan je na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Nakon smjene vlasti, na tome ga je mjestu zamijenio Ivan Mravak, HDZ-ov kader, a Čović je ostao član Uprave HEP-a kao i gotovo svi članovi ‘koalicijske’ Uprave. Nakon druge za redom Sanaderove pobjede na izborima, Mravak se riješio svih dotadašnjih članova Uprave i dao im sinekure u tvrtkama kćerima HEP-a. No, Čović je odbio ponuđeno mjesto i zapošlio se u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu, gdje je bio odgovoran za gospodarstvo, odakle je došao na Ljubičićevu mjesto.

U delegaciji koju je sa sobom u Peking poveo predsjednik Mesić bio je i Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje ulaganja. On je na susretu s predstavnicima tvrtke Huawei, proizvođača telekomunikacijske opreme koja ima svoje predstavljenstvo u Hrvatskoj, pozvao Kineze da proizvodnju presele u Hrvatsku. Hrvatska je spremna izraditi paket poticajnih mjera da bi se potaknulo preseljenje dijela proizvodnje u Hrvatsku novo zapošljavanje i edukacija osoba koje bi se zaposlile u tom sektoru, izjavio je Mikac.

Privatnim osiguravateljima trebali raditi s dva posto. Zbog nedostatka informacija, poručili su nam redom iz Croatia zdravstvenog osiguranja, Sunce, Grawe i Merkur osiguranja, oni nikako ne mogu komentirati ministrove najave ni dati ikakva objašnjenja. Bubni i ostani živ – krilatica je koju primjenjuje dobar dio ministara hrvatske Vlade, a u ljetnoj oskudici važnijih događanja ovog se kolovoza proslavio ministar zdravstva i socijalne skrbi, doktor medicine Darko Milinović. Rekao je da će se zdravstveni doprinos koji kompanije za svoje zaposlene uplaćuju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) s 15 posto smanjiti na 13, a preostala dva posto tvrtke će uplaćivati nekom od privatnih osiguravatelja u zdravstvu. Na tu je ministruv najavu, koja, naravno, nije popraćena nikakvim dokumentom, odmah graknuo saborski zastupnik SDP-a Željko Jovanović izvešti fantastičan zaključak prema kojem će novac koji na taj način dobiju privatni osiguravatelji završiti nijedne drugdje nego u dividendi dioničara osiguravajućih tvrtki.

Ministar je izazvao pomutnju u medijima ne uspjevši objasniti logiku svoje ideje čak ni u dva intervjua i nekoliko izjava u kojima je reagirao na optužbe iz SDP-a. Navodno je ministar nedugo prije polovinu izjava za medije sastančio i s predstavnicima privatnih osiguravatelja, a oni su, kao što priča kaže – bljedo gledali, mrmljavši u sebi da uopće ne razumiju što to ministar govori. Neki su se pak potužili da na sastanak nisu bili ni pozvani. Zbog kratkoće rokova i nedostatka informacija, poručili su nam redom iz Croatia zdravstvenog osiguranja, Sunce, Grawe i Merkur osiguranja, nikako ne mogu komentirati ministrove najave ni dati ikakva objašnjenja. Zvuče kao da bi oni nas najradije pitali o čemu je zapravo riječ. Sâm je ministar nakon trodnevog medijskog angažmana s fotografijama i nedokućivim izjavama u novinama nestao na godišnjem odmoru, a njegova glasnogovornica Zora Lažeta požalila se da je prvi tjedan godišnjeg odmora provela radno, pa bi se ovaj, drugi, odmorila kao i ministar, koji je stoga za suvislo objašnjenje nedostupan.

A ministra smo htjeli pitati ono na što bi svakako jednostavno mogao odgovoriti kad bi se u ovom slučaju radilo o razrađenoj ideji. Iz ministrovih je brojnih izjava u kojima je, među ostalim, rekao da bi prenošenjem dva posto iznosa doprinosa privatnom osiguravatelju taj isti privatni osiguravatelj trebao objasniti svoju ideju o cijepanju zdravstvenog doprinosa.

U prvim su sedam mjeseci ove godine najveći rast prodaje na hrvatskom tržištu osobnih automobila ostvarili Ford i Suzuki, dok tržišnom lideru Opelu prodaja stagnira. Tako je Ford od siječnja do srpnja ove godine prodao 1.138 automobila više nego protekle godine i podigao prodaju za 53,1 posto, a Suzuki je postigao još veći rast prodaje – 90,4 posto, s 1.078 više prodanih automobila nego protekle godine, stoji u izvješću Promocije plus. Tako je sveukupna ovogodišnja prodaja Forda dostigla 3.280, a Suzukija 2.270 vozila. Velikim rastom ti proizvođači automobila ipak nisu ugrozili prvu četvrtku prema broju prodanih vozila – Opel, Renault, Volkswagen i Peugeot.

U istom je razdoblju tržišni lider Opel prodaju povećao za svega 31 automobil ili 0,3 posto, ali i dalje drži sigurno prvu poziciju s 8.305 prodanih vozila, daleko ispred prvog takmaca Renaulta, koji je prodao 5.691 vozilo, svega 26 komada više nego lani.

U solinskom AD Plastiku, koji očekuje pravu poslovnu ekspanziju na Istok, ugodno su iznenađeni odzivom na natječaj za rukovodeća radna mjesta koja su oglasili prije dva tjedna. Čak se 28 hrvatskih državljanina (od kojih dvoje s boravištem u inozemstvu) prijavilo za dva takva radna mjesta u Rumunjskoj i Rusiji. Tražili su se diplomirani inženjeri strojarstva i diplomirani inženjeri kemijske tehnologije s radnim iskustvom u industrijskom procesu, štoviše, uvjet je bilo radno iskustvo na vođenju manje ili srednje proizvodne kompanije.

S obzirom na to da smo u srcu ljetne sezone i godišnjih odmora, a i stoga što smo postavili visoke kriterije, nismo se nadali tako dobrom odazivu. Štoviše, procijenili smo da ni rad u Rusiji i Rumunjskoj neće biti osobiti izazov za naše ljude i da će popunjavanje tih mjesta biti zahtjevan posao. Na kraju ćemo, izgleda, imati slatke brige, kaže Mladen Slovenec, direktor Ljudskih resursa i pravnih poslova u solinskoj tvrtki.

Među kandidatima za mjesto glavnog direktora i voditelja tehnološkog procesa u tvornicama dijelova za automobilsku industriju u Rusiji i Rumunjskoj prema prvim, ad hoc analizama dosta je kandidata s odličnim referencijama iz svih dijelova Hrvatske. Zanimljivo je i to da nitko od kandidata dosad nije postavljao detaljna pitanja o ugovoru, visini primanja i reguliranju važnih životnih pitanja tijekom rada u inozemstvu.

Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, broj čarter-tvrtki u Hrvatskoj povećao se ove godine 20 posto, a nautičkih je gostiju samo tri posto više. To bi značilo da se trogodišnji trend otvaranja tvrtki samo s jednim plovilom i dalje nastavlja. Naime, otkad je Vlada donijela Pomorski zakonik, prema kojem je obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila moguće samo pod hrvatskom zastavom, i Uredbu o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica, registracija tvrtki nikako da se zaustavi.

Hrvatska više nema problem s crnim čarterom, no ima sve veći s tržištem čarter-kompanija. Liste posada putnika na čarter-brodovima koje prijavljuju vlasnici plovila najbolji su pokazatelj porasta broja čarter-kompanija u posljednjih godinu dana. Registriranih je tvrtki zasad ukupno 1.095, što je porast od 21 posto, a porast broja registriranih plovila jest 10 posto. Postotak tvrtki s više od 11 plovila konstantan je i u ukupnom udjelu čarter-kompanija na njega otpada 7,5 posto, komentira Boško Ercegovac iz Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Dodaje da je od tih više od tisuću tvrtki 86 neaktivno. Jedne godine plovilo vlasnici registriraju u svojoj tvrtki, a druge je prebace u drugu tvrtku, i tako iz godine u godinu. S vlasničkom strukturom još je gora situacija – u većini slučajeva vlasnici plovila velike su leasing kuće. Kvaliteta usluge čarter-kompanija s jednim plovilom ne može biti na dostojnoj razini, one uglavnom na nautičkom tržištu i ne sudjeluju, nego najam plovila navode kao jednu od mnogih djelatnosti.

Većina sudionika prošlotjedne Liderove web ankete, njih 30 posto, na godišnjem se odmoru ne informira jer smatra da je odmor svestinja. Do novosti čitanjem tiska dolazi 25 posto anketiranih, dok 22 posto kao izvor informacija koristi internetske stranice. Vrlo malo ih, odnosno šest posto, za vrijeme odmora gleda televiziju, dok je onih koji slušaju radio najmanje, samo tri posto. Kako bi saznali sve što ih zanima, sve navedene medije prati 14 posto sudionika ankete.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade organizira Sedmu međunarodnu konferenciju o poticanju izvoza. Na konferenciji, koja će se održati u Splitu 5. rujna, bit će riječi o suradnji izvoznika, poslovne banke i izvozno-kreditne agencije, a skup uključuje i predavanje o upravljanju rizicima u međunarodnoj trgovini te dvije radionice na teme Kako uspješno izvoziti te Internacionalizacija poslovanja.

Zbog novog Zakona o električnim komunikacijama, vodeći telekomunikacijski operateri objavili su nove uvjete prema kojima nude svoje usluge. T-Com je objavio uvjete davanja u najam telekomunikacijskih vodova, a Vipnet nove uvjete poslovanja. U Vipnetu objašnjavaju da su zakonsku obvezu usklađivanja obavili u najkraćem mogućem roku, a da se najveći dio promjena odnosi na prilagodbu terminologije novom zakonu. Predstavnici T-Coma također kažu da novi uvjeti za uslugu najma vodova ne donose znatnije izmjene u ugovornim odnosima s krajnjim korisnicima.

Iako pravila 136 i 137 Zagrebačke burze, na čijem čelu je Roberto Motušić, tvrtkama kojima se trguje na domaćem tržištu kapitala nalaze da financijska izvješća objave ‘u rokovima propisanim propisima zemlje sjedišta izdavatelja’, čak osam tvrtki iz sastava Crobexa, dakle 30 najlikvidnijih dionica na burzi, to nije učinilo više od deset dana nakon isteka roka. Iako neka od društava koja su obavezna objaviti konsolidirana izvješća mogu to učiniti zaključno s 15. kolovoza, ranije objavljivanje izvješća svakako bi poduprlo razinu transparentnosti kompanija prema njihovim dioničarima. Zaključno s 12. kolovoza burzi izvješća nisu dostavili: Adris, Atlantic grupa, Atlantska plovidba, Ina, Jadroplov, Luka Rijeka, Tehnika te Uljanik plovidba.

Zbog kašnjenja u isporuci zrakoplova, koji američki partner nije mogao isporučiti u dogovoreno vrijeme, Dubrovnik Airline odustao je od njegove kupnje. Očito je, međutim, da u Dubrovnik Airlineu ne žale za tim što će ostati bez šestog zrakoplova u floti, jer tvrtka i sljedeće sezone planira zadržati isti broj zrakoplova zbog rasta cijena goriva kao i najave globalne gospodarske krize. A na to su turizam i avioindustrija najosjetljiviji.