Inflacijski udar na potrošnju mogao bi ugroziti još jedan od dosad stabilnih makroekonomskih pokazatelja: rast bruto domaćeg proizvoda. Struktura stope rasta hrvatskog BDP-a je, naime, uvijek pokazivala dominantnu ulogu potrošnje, bilo kućanstava ili poduzeća i države. Taj je element domaćeg proizvoda sada ugrožen sve višim cijenama koje smanjuju dohodak raspoloživ za potrošnju.
Uz jaku kunu, povećanje kamatnih stopa i već postojeće restrikcije kreditne aktivnosti banaka, potrošnja bi trebala biti prva žrtva. U prvom tromjesečju ekonomski je rast iznosio 4,3 posto, što je poboljšanje u odnosu na 3,8 posto u posljednjem kvartalu 2007. godine. Najveći porast ostvarile su investicije u kapital, a pad je zabilježila osobna i javna potrošnja.
Budući da je do najvećih poskupljenja motornih goriva te električne energije došlo nakon ožujka, njihovi negativni efekti na BDP bit će vidljivi tek na podacima za drugi i treći kvartal.
