Ulaganja u Mostar smanjila dobit

Od prošloletnjih korporativnih vijesti treba istaknuti dobre poslovne rezultate Belišća, čija je polugodišnja dobit iznosila 25,75 milijuna kuna, što je bilo 9,62 posto više nego u isto vrijeme lani. Ukupni prihodi Belišća u istom razdoblju iznosili 694,89 milijuna kuna (+7,3%), a prevladavali su prihodi od prodaje u zemlji, koji su dosegnuli iznos od 348,75 milijuna kuna te zabilježili rast od sedam posto, dok su u isto vrijeme prihodi od prodaje u inozemstvu porasli na 276,01 milijuna kuna s lanjskih 15 milijuna kuna. U komentarima izvješća navodi se da je iz vlasničke strukture izasao IFC (Svjetska banka) iz Washingtona, koji je donedavno držao 20 posto ukupnoga broja dionica, a ušla je austrijska tvrtka Duropack stekavši ukupno 24,73 posto dionica Belišća.

Znatno slabije rezultate od očekivanja ove godine ostvario najveći distributer tiskovina i duhanskih proizvoda zagrebački Tisak. Naime, to je društvo u prvom polugodištu ostvarilo tek 2,6 milijuna kuna neto dobiti, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju dobit tvrtke iznosila 68,47 milijuna kuna. Najvažniji razlog koji je utjecao na snažan pad dobiti je značajno manji ovogodišnji izvanredni prihodi od kompanije, a osim značajno manje dobiti, Tisak je u prvih pola godine ostvario i operativni gubitak, koji je iznosio 2,66 milijuna kuna, dok je lani na istoj poziciji ostvarena operativna dobit u visini od 21,2 milijuna kuna.

Od prošloletnjih zanimljivosti svakako treba istaknuti namjeru Agrokora da preuzme ruski trgovački lanac Lente. Naime, hrvatski je koncern ušao u uži krug kandidata za kupnju trgovačkog lanca Lenta, čije je sjedište u Sankt Petersburgu. U užem su se krugu, osim Agrokora, još našli i američki Wal-Mart, francuski Carrefour i finski Kesko. Oni imaju mjesečna dana za pregled poslovnih knjiga kompanije te predaju završnih ponuda. Inače, procjenjuje se da bi se vrijednost cijele transakcije trebala kretati oko dvije milijarde dolara, uključujući dug Lente, koji iznosi 500 milijuna dolara. Analitičari procjenjuju da bi novi vlasnik Lente osvojio znatan dio ruskog tržišta te da sama kompanija ima velik potencijal, unatoč dugovima. Razvoj kompanije bio je usporen zbog sukoba među dioničarima, a procjena je da bi za četiri godine godišnji promet Lente mogao iznositi 1,5 milijardi dolara.

Najlikvidniji prošloletnji gubitnik bila je dionica Petrokemije. Ona je na tijekom razini izgubila na vrijednosti 5,2% završivši tjedan na cijeni od 246 kuna, a pritom je njoj ostvaren tjedni promet od gotovo 2,1 milijuna kuna. Pretpostavlja se da su na pad utjecala najnovija kretanja na svjetskom tržištu sirovina. Pa, iako je došlo do trenutačne korekcije cijene energetika, dakle nafta, plina i ugljena, s druge strane čini da su i svjetske cijene umjetnih gnojiva, a posebno njihovih pojedinih komponenti poput kalija, fosfata, sulfata i nitrata, dosegne najviše vrijednosti i počele dugoročniji trend pada. U tom je smislu teško procijeniti u kojoj će se mjeri trenutačna kretanja odraziti na poslovne rezultate Petrokemije do kraja tekuće godine.

U prošlome je skraćenome radnom tjednu dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex zabilježio lagani stagnaciju. Naime, njegova vrijednost smanjena za nevelikih 0,17% na tijekom razini, odnosno s 3.638,07 na 3.631,83 boda. U isto vrijeme, obveznički je indeks Crobis zabilježio lagani rast vrijednosti. Naime, njegova vrijednost u prethodnome tjednu porasla 0,09%, odnosno s 95,57 na 95,66 bodova.

T-Hrvatski Telekom u prvih je pola godine ostvario dobre poslovne rezultate. Naime, ukupni su konsolidirani prihodi Grupe povećani za 2,1% na 4.193 milijuna kuna u odnosu na 4.109 milijuna kuna ostvarenih u prvoj polovici 2007. godine. Porast prihoda od pokretne telefonije, internetskih usluga te u manjoj mjeri veleprodajnih usluga i više je nego nado-knadio pad prihoda od 9,99% u području nepokretne telefonije. Te tri skupine usluga zajedno su činile 63,6% ukupne prodaje Grupe u usporedbi s 59,0% u istom razdoblju lani.

Ukupni su se troškovi redovitog poslovanja, bez amortizacije, povećali za 6,8% na 2.397 milijuna kuna, a u prvom su prošlogodišnjem polugodištu iznosili 2.245 milijuna kuna. Porast troškova bio je izravna posljedica nabave nove opreme za pretplatnike širokopojasnog MAXtv-a, zatim većih troškova proizašlih iz povećanja aktivnosti u području nacionalnog međusobnog povezivanja te većih troškova stjecanja i zadržavanja korisnika. Pritom su navedena povećanja troškova, djelomično kompenzirana smanjenjem troškova zaposlenika. Ipak, budući da su troškovi redovitog poslovanja rastli brže od prihoda, EBITDA je zabilježila pad od 2,4% na 1.932 milijuna kuna, uz maržu EBITDA-e od 46,1% (U prvoj polovici 2007. godine EBITDA je bila 1.979 milijuna kuna uz maržu od 48,2%). Sukladno tome, smanjena je i dobit iz redovitog poslovanja (EBIT), i to za za 2,4% na 1.260 milijuna kuna, uz maržu EBIT-a od 30,0%.

Neto dobit Grupe u isto vrijeme smanjena za 15,6% na 1.125 milijuna kuna. Ovogodišnji pad neto dobiti izravna je posljedica uglavnom smanjenja prihoda od 95,3% od ulaganja Grupe u HT Mostar, koja su ove godine bila 12 milijuna kuna, a u istome razdoblju prošle godine 261 milijun kuna i uglavnom su se sastojala od jednokratne dobiti u vezi s uklanjanjem rezerviranja za smanjenje vrijednosti. Isključujući taj utjecaj na prošlogodišnju dobit Grupe, ovogodišnja bi neto dobit T-HT Grupe narasla za 2,3%. Što se tiče očekivanja, do kraja ove godine u HT-u očekuju da će prihodi Grupe ostati stabilni odnosno na razini onih ostvarenih u 2007. godini. Kad je riječ o profitabilnosti, pritisak konkurencije, povećani troškovi stjecanja te zadržavanja korisnika u oba poslovna područja nastavit će utjecati na maržu EBITDA-e Grupe, iako će to donekle biti ublaženo stalnim programom kontrole troškova. Grupa namjerava sudjelovati u procesu privatizacije HT-a Mostar čiji se početak očekuje se ove godine. Trenutačno T-HT ima 39,1% udjela u HT-u Mostaru te već ima predstavnike u upravljačkim tijelima. U tom su smislu iz T-HT-a najavili kako će nastaviti pratiti i procjenjivati i sve druge prilike za širenje.

Prošlog je mjeseca neto imovina pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova i dalje nastavila padati, pa je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci smanjena za čak 11,9 milijardi kuna, pokazuju Hanfini najnoviji podaci. Naime, ukupna je neto imovina otvorenih investicijskih fondova na kraju srpnja pala u odnosu na mjesec lipanj na 829 milijuna kuna te je bila 18,16 milijardi kuna.

Prema aktualnim podacima vrijednost imovine otvorenih fondova s javnom ponudom od početka je ove godine smanjena za 11,6 milijardi kuna te je na koncu srpnja iznosila 17,42 milijarde kuna. Pritom je neto imovina dioničkih fondova pala na kraju sedmog mjeseca na iznos od 6,8 milijardi kuna, a mjesec dana prije bila je 7,37 milijardi kuna.

Za usporedbu, na početku ove godine neto imovina dioničkih fondova bila je 14,18 milijardi kuna, što znači da se gotovo prepolovila. Neto imovina novčanih fondova koncem srpnja bila je 5,12 milijardi kuna, pa je stoga jedina zabilježila 3,2-postotni porast na mješovitoj razini, odnosno povećanje od čak 23,7 posto od vrijednosti s početka ove godine.

Neto imovina mješovitih fondova također je nastavila padati, te je smanjena u srpnju na 4,92 milijarde kuna, a krajem lipnja bila je 5,32 milijarde kuna. Pad u odnosu na lipanj zabilježila je i imovina pod upravljanjem obvezničkih fondova, koja se u promatra nom razdoblju smanjila sa 612,72 na 596,39 milijuna kuna.