Kukuruz s lanjskih 1,60 ove jeseni pada na 0,90 kuna za kilogram

Predviđanja stručnjaka govore da će današnja cijena pšenice od 1,30 kuna za kilogram ostati do kraja godine, jedino što konzultant Damir Horvat ostavlja malu mogućnost povećanja od 10 lipa, ovisno o tržišnim viškovima i nekim drugim činiteljima. Tako bi i cijena raža, koja je uvijek bila 10 posto iznad cijene pšenice, ove godine trebala završiti na 1,5 kuna za kilogram. Ništa bolje, tvrde naši sugovornici, neće proći ni ječam, čija bi cijena s današnjih 1,30 kuna za kilogram trebala pasti 10 lipa, a zob, koja je uvijek bila 10 lipa iznad cijene ječma, ove bi se godine mogla čak spustiti na njegovu razinu.

• Kad je cijena pšenice bila 1,50 kuna, savjetovao sam da je se proda jer sam znao da će padati – kaže Paško Gašpar, komercijalni direktor u Đakovišini i potpredsjednik Skupštine Žitozajednice.

Za kukuruz dakovački poljoprivrednik Antun Laslo predviđa katastrofu, što potvrđuju i stručnjaci. Cijena kukuruza, koja je već sada 10 lipa jeftinija u odnosu na prošlogodišnju od 1,60 kuna za kilogram, past će na 0,90 kuna, u najboljem slučaju na kunu za kilogram.

• Otkupna cijena suncokreta predviđa se na otprilike 2,30 kuna za kilogram, što je također veliki pad cijene u odnosu na cijenu uljane repice, koja je bila 3,50 kuna. Cijena starog roda soje je 2,80 kuna za kilogram, a za otkup novog roda predviđa se otprilike 2,50 kuna – kaže Želimir Lisak, voditelj Odjela žitarica i uljarica u Žitu.

Otkupne cijene žitarica i uljarica i ove su godine donijele prepucavanja na relaciji poljoprivrednici – Žitozajednica (mlinari i pekari) – veletrgovine. Tko tu više zaraduje, a tko je zakinut, vječna je dvojba u kojoj svatko brani (pravda) svoj položaj. Općenito je poznato da najslabije ipak stoje poljoprivrednici, što nito ne osporava. No pitanje njihova položaja zasigurno neće riješiti država, koja se u to, kaže Ljupko Tabaković, savjetnik ministra poljoprivrede, i ne smije miješati.

Dakovački poljoprivrednik Antun Laslo kaže da je današnja cijena od 1,30 kuna za kilogram pšenice preniska i da se s time ne mogu podmiriti troškovi. Prema njegovoj računici otkupna cijena od 1,70 kuna bila bi mnogo povoljnija, što je još niže od cijene koju su tražili u lipnju. Naime, poljoprivrednici smatraju da je cijena od čak 2,20 kuna za kilogram realna jer prema njoj ni brašno ni kruh ne bi smjeli poskupiti s obzirom na današnje cijene.

Lasla brani predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever, koji kaže da se pšenicu lani otkupljivalo po 1,05 do 1,10 kuna za kilogram. Obilne količine tog uroda pšenice ostavljene su u spremnicima u kojima je još bilo znatnih količina od prijašnje godine. Zatim se dio pšenice izvezlo, da bi daljnji izvoz bio obeshrabren uvođenjem izvoznih carina od 98 eura za tonu. Kako je cijena pšenice na europskom i svjetskom tržištu rasla, tako je u rujnu prošle godine u Hrvatskoj doseglj 1,50 kuna za kilogram.

• Odjednom se zaključilo da u Hrvatskoj nedostaje pšenice i da je treba uvesti. Uvezena je, naravno, po cijeni višoj od otkupne, čak i po 2,20 kuna za kilogram, a cijene brašna formirane su kao da je sva pšenica otkupljena po cijeni uvezene – kaže Sever. No osim tih razloga ima i drugih, smatra konzultant Damir Horvat, koji kaže da su proizvodni troškovi pšenice ispod kune, a kod nas je problem što se pšenica uzgaja na hektar-dva, pa poljoprivrednik vrlo teško može nešto zaraditi.

Bez obzira na sve, Sever tvrdi da ima prostora da poljoprivrednici povise cijene ili da ostatak ovog lanca snizi cijene proizvoda.

• Promotrimo li nekoliko posljednjih godina, prijeti ćemo se da kruh nije pojeftinio ni kad je država na njega ukinula PDV. Sve to upućuje na to da u taj sustav treba uvesti reda – kaže Sever. U Žitozajednici tvrde da je situacija takva da nema govora o zaradi velikog novca. Dejan Pašiček, komercijalni direktor u Klari, upozorava na trend zatvaranja pekarnica i upućuje na statističke pokazatelje dobiti. Još je u srpnju cijena pšenice pala na 1,50 kuna, što su u Žitozajednici smatrali gornjom cijenom bez poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda. Uprkos tomu Agrokor je povukao neočekivan potez kad je cijenu brašna spustio s otprilike tri kune na 2,45 kuna za kilogram nakon pada cijene pšenice na 1,30 kuna, što je Tabaković ocijenio pozitivnim. No pekari nisu snizili cijene, opravdavši to porastom cijena energije. Laslo tvrdi da ni oni više ne oru konjima, a takvo je kretanje cijene brašna, čini se, uplašilo mlinare.

Neki naši sugovornici koji su htjeli ostati anonimni lopticu su prebacili na veletrogovine čije marže prelaze 20 posto. Iako dio odgovornosti prebacuje na Žitozajednicu, Laslo priznaje da veletrogovci grabe najveći dio kolača tvrdeći da marže dostižu čak i 28 do 30 posto, a uz to naplaćuju i polici. Iako smo kontaktirali s njima, nisu htjeli to komentirati opravdavajući se godišnjim odmorima, a na naše upite nisu odgovarali.

Prošle je godine u ovo vrijeme cijena pšenice bila iznad kune, rasla je zbog poremećaja na svjetskom tržištu. U Australiji su izbili veliki požari, bilo je problema s GMO pšenicom iz Amerike, a zbog loših je vremenskih uvjeta podbacila i velika je ukrajinska žitnica. Svi su očekivali da će cijena i ove godine rasti, ali to se nije dogodilo. Prognoze Europske komisije zapravo govore da se ove godine u EU očekuje čak 16 posto veći urod nego lani, što je rekordnih gotovo 301 milijun tona pšenice.

Uz to, trend velikog pada otkupnih cijena u svijetu prouzročen je padom cijena nafte, jačanjem dolara i povoljnim vremenskim uvjetima za većinu usjeva.

• Prošla je godina bila prekretnica u cijenama koje su narasle i više od 100 posto, pa je normalno da dođe do njihova laganog hlađenja i ispuhivanja balona. Hrvatska sa svojom skromnom proizvodnjom ne može uvelike utjecati na svjetske trendove, nego ih mora pratiti – kaže Lisek.

S takvim kretanjem cijena poljoprivrednicima se ne isplati držati pšenicu u silosima, jedno je od rijetkih zajedničkih zaključaka naših sugovornika. Ove će godine, primjeru radi, kukuruza biti tri milijuna tona, a hrvatske su potrebe dva milijuna. Žitarice i uljarice mora se prodati što prije, no pitanje je, naravno, komu. Poljoprivrednici su se žali na izvozne carine uvedene prošle godine, koje su vrijedile do 31. srpnja.

• Carine su spriječile izvoz u Bosnu, u kojoj su tamošnji mlinari bili zainteresirani za otkup pšenice od 1,80 kuna do 1,90 kuna za kilogram – tvrdi Laslo.

No Horvat smatra da je to, zapravo, mogao biti samo mjestimičan izvoz, više vjeruje da je to služilo samo napuhavanju cijena Hrvatskoj.

• Prema tomu, imam rezerve prema izvoznoj orijentaciji na Bosnu. Zapravo, kad je riječ o izvozu, za njim uopće nema potrebe jer situacija u Europi nije alarmantna. Zbog toga pšenica mora naći svoje mjesto u Hrvatskoj i zato neće biti većih korakcija u cijeni.

Već je više od 90 posto pšenice otkupljeno, ostalo je još nešto u silosima, za koje se poljoprivrednici nadaju da će zaraditi. Stoga i druge žitarice i uljarice, predlažu stručnjaci, treba izvući iz silosa i prodati ih što prije, da poljoprivrednici ne izgube. To što poljoprivrednici nisu sposobni parirati u toj utakmici, osim tržištu moraju ‘zahvaliti’, tvrdi Laslo, državi, ali i vlastitoj nesposobnosti.

• Žitozajednici čestitam na jedinstvu. Ona bi trebala biti primjer seljačkim udrugama koje su političari razbili. Poljoprivreda se mora reorganizirati, ali objektivno bi bilo moguće sagraditi, primjerice, mnogo montažnih silosa i sušara, ali samo kad bi seljaci bili složniji, a ne slušali političare – kaže Laslo.