Temperatura Zemlje povećat će se u prosjeku pola do 1,5 stupanj, a razina mora će do 2030. narasti šest do 11 centimetara. Vremenske prilike bit će sve ekstremnije, pa se može očekivati više intenzivnih oluja, uragana i tornada kao i šumskih požara, suša te više poplava i toplotnih udara. Emisije štetnih plinova povećat će se čak 90 posto, a globalna potrošnja energije bit će veća 47 posto. Svake godine trošit će se u prosjeku 1,8 posto više energije. Na zemlje u razvoju odlazit će 70 posto potražnje za energijom, a na Kinu, čija će se potrošnja udvostručiti, 30 posto. Kina, SAD, Rusija, Indija i Japan – poređak je najvećih potrošača energije. Gotovo će se udvostručiti i količine energije dobivene iz obnovljivih izvora, ali njihov će se udio zadržati na 5,9 posto ukupne potražnje za energijom. Nastavit će se dominacija fosilnih goriva, relativni udio nuklearne i naftne energije te biomase će padati, a rast će potrošnja ugljena, plina i hidroenergije. Očekuje se veći utjecaj vlada na istraživanje, proizvodnju i prodaju energenata kao i same energetske kompanije.
Potrošnja vode rast će u prosjeku 16 posto, a za stanovništvo rast će biti dramatičnih 71 posto, što će prouzročiti sve veću nestašicu i sukobe. Zemlje južne hemisfere patit će od nestašice svježe vode, koja će uzrokovati gubitke u usjevima od 350 milijuna metričkih tona na godinu, što je više od današnjeg ukupnog uroda SAD-a. Rast i prilike očekuju se u razvoju tehnologija za uštedu vode, kao i unapređenje infrastrukture s istim ciljem. U vodovodnim mrežama danas se gubi od 30 do 70 posto vode, a u iduće 22 godine te će se brojke drastično smanjiti. Livade i šume prenamjenjivat će se u obradive površine, pa će izumirati sve više životinjskih vrsta. Postrožit će se pravila o zaštiti okoliša, a korporacije će svojevoljno uvoditi sve više pravila o očuvanju okoliša.
