Razvoj i siromaštvo

Siromaštvo će se znatno smanjiti usprkos nastavku rasta populacije. Broj ljudi koji žive s manje od jednog dolara na dan prepolovit će se na 550 milijuna, no regionalne razlike bit će veće. Do 2030. prihod po stanovniku u zemljama u razvoju bit će 22,5 posto onog u razvijenim zemljama, odnosno bit će 11 tisuća dolara. Nejednakost prihoda u mnogim će se zemljama povećati, posebno između obrazovanih i neobrazovanih radnika.

Srednja klasa imat će 1,2 milijarde pripadnika (danas ih je 400 milijuna), a polovina će ih živjeti u istočnoj Aziji i Pacifiku gdje će četveročlana obitelj zarađivati između 16 tisuća i 68 tisuća dolara. Smanjiti će se broj pothranjenih, a rast će potrošnja hrane. Velike brige donijeti će mikrobiološki rizici i kemijski rizici, a sigurnost hrane ugrozit će i veća pokretljivost ljudi, pa tako i hrane preko granica te pojava novih uzročnika otpornih na antibiotike.

Probleme će donijeti i pronalazak radnih mjesta, pa se pretpostavlja da će nezaposlenost sve više rasti. Bit će potrebno i više od 71 bilijuna dolara ulaganja u unapređenje osnovne globalne infrastrukture, s time da će se polovica iznosa potrošiti na zemlje u razvoju, Svjetska banka procjenjuje da je riječ o šest posto njihovog BDP-a.

Broj putnika povećat će se 1,6 posto svake godine, a tereta 2,5 posto. Pristup komunikaciji bit će sve lakši, a današnje dvije milijarde korisnika mobilnih uređaja rast će iz dana u dan. Četvrtina populacije danas nema pristup električnoj energiji, no uz ulaganje od 660 milijardi dolara ta će se brojka znatno smanjiti. Još veća ulaganja bit će potrebna za modernizaciju infrastrukture.

Iako danas gotovo 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi za piće, a 2,6 milijarde nema riješeno pitanje kanalizacije, do 2015. te će brojke biti dvostruko manje. Sve više državnog novca trošit će se na pomoć najsnažnijim zemljama, no još će više rasti pomoć zaklada, korporacija, sveučilišta i pojedinaca. Pomoć za razvoj sve će više biti sredstvo politike, a zemlje će osnivati vlastite agencije za pomoć, pa bi u budućnosti organizacije poput Svjetske banke i MMF-a mogle ostati bez donatora.

Doznake iz inozemstva porast će za 150 posto zbog veće migracije.