U potrazi za boljim uvjetima rada

Samo se u Sokol Mariću u posljednjih godinu dana zaposlilo 912 novih ljudi, od čega ih je 352 licenciranih došlo iz drugih zaštitarskih tvrtki. Istodobno ih je 373 otišlo, od kojih stotinjak u druge tvrtke.

Prošlotjedna, druga faza tzv. bijelog štrajka zaštitara samo je jedan od pokazatelja nereda u toj branši. Društvo Sokol Marić spremno je potpisati kolektivni ugovor s Republikom sindikatom radnika Hrvatske (RSRH), no tvrtke okupljene u Udruzi zaštitarskih djelatnosti pri HUP-u, čiji Sokol Marić nije član, za sada ne pristaju na potpisivanje, iako pregovori nisu propali.

Tom se neredu ne vidi kraj, a posljedica je velika fluktuacija zaštitara. U srpnju ih je zabijele 19.465, onih s dopuštenjem MUP-a RH za rad, što je 6,7 posto više nego prošle godine. No prema procjeni dopredsjednika RSRH-a Miomira Jačimovića, ta je brojka ipak nešto veća jer je mnogo nelicenciranih koje neke tvrtke ‘švercaju’ kao portire ili recepcionare ili će ih pak licencirati ‘uz rad’, što je, ističe Jačimović, protuzakonito.

Veliki dio novih odnosi se na novopečene čuvare, što je nešto jeftiniji oblik licenciranja od onog za zaštitara, iako nijedan korisnik usluga privatne zaštite u Hrvatskoj ne naručuje čuvarske usluge, nego zaštitarske – kaže Jačimović.

Istodobno je iz zaštitarstva otišlo otprilike 1.500 licenciranih zaštitara, a samo ih se stotinjak vratilo u nj.

Fluktuacija među zaštitarskim tvrtkama doista je velika. Samo se u najvećoj hrvatskoj zaštitarskoj kompaniji Sokol Marić, koja zapošljava gotovo 3.000 zaštitara, u posljednjih godinu dana zaposlilo 912 ljudi, od čega ih je 352 licenciranih prešlo iz drugih tvrtki. Ostatak priljepljenih školovan je što u programu društva Sokol Marić, što putem programa ustanova za izobrazbu zaštitara. Istodobno ih je 373 otišlo, od kojih stotinjak u druge tvrtke.

Fluktuacija je ekstremna. Neki su zaštitari promijenili većinu zaštitarskih tvrtki, u jednoj godini čak i sedam – tvrdi Jačimović.

U takvoj nesrećnoj atmosferi ‘prijelazni rok’ za zaštitare traje cijelu godinu, tijekom koje ih tvrtke pokušavaju privući na različite načine. Vrlo su čest razlog lažna obećanja, tvrdi Jačimović, koja poslodavci naknadno obrazlažu kao nesporazum. Tako cijelo vrijeme zaštitari traguju za boljim uvjetima rada, bližim radnim mjestom, boljom naknadom troškova prijevoza, nešto većom plaćom, jednostavnijim radnim vremenom za kombiniranje s ‘fušom’. Neki poslodavci kao razlog za prelazak ljudima govore: ‘Kod nas noću možete spavati, a u drugim tvrtkama ne možete.’

Direktor Sektora zaštite u tvrtki Sokol Marić Ante Perčin misli pak da je većini zaštitara ta struka ipak prolazna postaja i da ih je više od 70 posto napustilo Sokol Marić zbog pronalaska posla u struci. Budući da je jedan od temeljnih problema niska cijena zaštitarskih usluga, prosječna cijena usluge klasične tjelesne zaštite je od 32 do 34 kune po satu, pa Perčin kaže da to povlači nisku cijenu rada zaštitara.

U pet do šest većih zaštitarskih društava plaće su gotovo ujednačene, ali Perčin kaže da su primanja u društvima s nekoliko desetaka zaposlenih podložna različitoj improvizaciji iz mjeseca u mjesec, i to uglavnom na štetu zaštitara.

Upravo mala zaštitarska društva unose dodatni nered na zaštitarsko tržište svojim iznimno niskim cijenama usluge, pružanjem usluga s nelicenciranim zaštitarima i sl. Inspektorat MUP-a pokušava stati na kraj takvim radnjama, ali, nažalost, pojedina zaštitarska društva unatoč nizu izrečenih kazni i dalje nastavljaju s pružanjem usluga – kaže Perčin.

Protiv takvih tvrtki, kaže Emina Lišić iz Odjela za odnose s javnošću MUP-a RH, samo u ovoj godini podneseno je 200 optužnih prijedloga.

Fluktuacija kadra u zaštitarstvu jedan je od velikih problema, smatra Perčin, posebno u kontekstu manjka od 2.500 do 3.000 zaštitara u državi. Razloga za to je nekoliko, kaže, počevši od profiliranja zaštitarstva u profesiju, što još nije gotovo. No iako će to potvrditi, Jačimović kaže da je nelojalna konkurencija u kombinaciji s nesposobnom ‘lojalnom’ ubitačna za zaštitarstvo i da i neka tzv. velika društva imaju putra na glavi.

Problem je u tome što većina korisnika usluga ne zna razliku između čuvara i zaštitara. Angažiranje nelicenciranih osoba, poručuje, osim što je protuzakonito, također je jedan od oblika varanja korisnika usluga privatne zaštite – kaže Jačimović i dodaje, dok je tako, bit će i velike fluktuacije.