Budućnost je tržišta u spajanju

Rekli ste da bi u ovim vremenima globalne krize bilo bolje da je Zagrebačka burza veća i likvidnija. Naveliko se spominju okrumpavanja i spajanja. Budućnost je tržišta u spajanju, suradnji, zajedničkim platformama. Mala nacionalna tržišta nijednom ozbiljnijem investitoru nisu zanimljiva, što se pokazalo u posljednjih godinu dana, kad su drastično pali promet na svim burzama. Tržište spajanjem postaje konkurentnije, svi argumenti idu u prilog većoj suradnji. Bečka je burza kupila Ljubljansku, no treba još proći neko vrijeme da se vide rezultati. Zagreb kao najlikvidnija burza u okruženju i hrvatski investitori kao najaktivniji imaju priliku biti konsolidator regije i predvodnik procesa integracije.

Da je Bečka burza htjela kupiti vaš udjel u Zagrebačkoj burzi, biste li pristali na prodaju? O takvim ponudama razmišljat ćemo kad stignu. U međuvremenu i dalje vidimo veliku šansu povećanja vrijednosti Zagrebačke burze uvođenjem novih proizvoda i predvodništvom u konsolidiranju cijele regije.

Koliko tome može pomoći novi Zakon o tržištu kapitala? Ima dosta novih pravila zadanih direktivama EU. Dobro je da se to napravi što prije, jer onda svima ostaje više vremena za prilagodbu novim pravilima poslovanja prije nego što se potpuno otvore vrata EU. Iako će regulativa sada biti ista kao u EU, industrija je zaštićena do ulaska Hrvatske u EU u smislu otvaranja prema stranim velikim investicijskim bankama, brokerskim kućama… Jednom kad se ta vrata otvore, konkurencija će biti žestoka. Zato je dobro da te novosti već sada uvodimo, iako su neke od njih bolne za cijelu industriju, posebno za privatne kuće koje nisu u vlasništvu banaka i kojima je kapital ograničen.

Jeste li računali koliko će stajati povećanje temeljnog kapitala, održavanje adekvatnosti kapitala na bankarskoj razini? Nemamo egzaktnu računicu, ali to su troškovi koji se mjere u stotinama tisuća eura i više. U svakom je slučaju vrlo skupo, pa je logično pretpostaviti da će to dovesti do udruživanja nekih manjih kuća i konsolidacije.

Koliko bi brokerskih kuća moglo ostati nakon što se otvore vrata Europske? Sada ih ima 40-ak, a procjene za tržište naše veličine pokazuju da bi se taj broj mogao prepoloviti. To se dogodilo u zemljama koje su ušle u prvom i drugom valu u EU. Ne vjerujem da će doći do likvidacije, to će mahom biti konsolidacije.

Dodatni je trošak i Fond za zaštitu malih ulagača. Točno, no osiguranje uloga malih investitora moglo bi se višestruko vratiti industriji kroz veće povjerenje, više ulagača, više trgovanja. Neizravni učinci mogli bi višestruko nadmašiti trošak.

Kako će konkurencija biti veća, možemo li očekivati manje naknade za klijente? Hoće li to biti jedan od načina borbe za klijente? Sigurno da hoće, to je trend u svakoj industriji, veća konkurencija dovodi do poboljšanja uvjeta za klijente.

Vi ste još lani upozoravali na previše špekulacije na tržištu kapitala, mahom malih igrača bez iskustva. Jesu li oni izvukli pouku, možemo li očekivati da će ubuduće investicije ulaziti hladnije glave? Inflacija je najveći neprijatelj obveznica.

Intercapital je među onim tvrtkama koje najviše trguju obveznicama. Što se događa s tim tržištem u ovo vrijeme krize? Je li to niša u koju se bježi? Tržište obveznica u nas je već nekoliko godina u sjeni tržišta dionica, to je tržište ostalo po strani. Ono je zanimljivije institucionalnim investitorima, prije svega fondovima i osiguravajućim društvima. Pad prometa pridonijelo je i to što država nije imala potrebe za dodatnim zaduživanjem, pa su izostale nove emisije. Budući da nije bilo nove ponude, postojećim je obveznicama porasla cijena. Inflacija je ipak najveći neprijatelj obveznica. HNB se s njome bori podizanjem kamata, što ulaganje u obveznice čini manje vrijednim.

Koliki je trenutačno prosječni prinos na obveznice? Između 5,5 i šest posto, dakle, prema podacima posljednjih mjeseci, realno je negativan. Uz blagi pad inflacije do kraja godine trebali bismo doći na realnu nulu.

Država se i dalje mora refinancirati obveznicama. Što bi Ministarstvu financija bilo pametnije, zadužiti se kod kuće ili u inozemstvu? Ne znam kolike su trenutačne potrebe države za zaduživanjem jer se s visokim cijenama nafte i većim trošarima državna blagajna bolje puni. Država bi se s novom emisijom mogla pojaviti tijekom jeseni, no likvidnosna je situacija problematična. Obveznice će se sigurno prodati, no pitanje uz koje uvjete, sada kada HNB diže kamate. Kreditni je rejting Hrvatske vani stabilan, pa čak ni u uvjetima smanjene globalne likvidnosti ne bi trebalo biti problema i vjerojatno bi se više isplatilo izdati obveznice vani. Drugo je pitanje kako će se to uklopiti u politiku smanjivanja vanjskog duga.

DANIEL NEVIDAL: Sekuratizacija trenutačno ima negativnu konotaciju, no ona je veoma korisna za oslobađanje likvidnosti. Vjerujem da jesu, ali ne mislim da je loše to što se mnogo ljudi pojavilo na tržištu. Ja sam tada upozoravao na svojevrsni moralni hazard. U onoj velikoj euforiji, koja je bila na vrhuncu prošle godine, masa je ljudi počela misliti da će tržište uvijek ići prema gore, da ne moraju više ništa raditi u životu, nego samo investirati na burzi i zaradivati. Zato su takve krize, koje se događaju periodično na svim tržištima u svijetu, dobre jer dovode do otreženja i hlađenja glave. Baza investitora i trendovi postaju zdraviji. Kada dođe do oporavka tržišta mislim da će se i mali ulagači i profesionalci bolje ponašati.

Koliko su za to krive i same brokerske kuće, jesu li brokeri premalo upozoravali ulagače da tržište kapitala nije uvijek zlatna koka? Cijeli je sustav trebao bolje reagirati. Euforia je bila tolika da je medijskih istupa trebalo biti više, brokerske su kuće trebale više raditi sa svojim klijentima. No, ne treba na sve to gledati katastrofično, ipak nismo doživjeli krah burze, nego korekciju od 30 posto. To nije malo, no ako se investicijama pristupa dugoročno, što bi industrija neprestano trebala sugerirati klijentima, ta korekcija na dugoročnom grafu neće izgledati tako ozbiljno.