Home / Tvrtke i tržišta / TehnoMax i HGspot u velikom naletu otvaranja novih trgovina

TehnoMax i HGspot u velikom naletu otvaranja novih trgovina

U nadolazećem preslagivanju tržišta ostra će se bitka voditi između generalista i specijalista. Generalisti su u prednosti jer si mogu dopustiti nižu profitabilnost tog segmenta pokrivajući eventualne manjkove većom profitabilnošću ostalog dijela asortimana i tri u Srbiji. Također, u procesu je ugovaranja deset TechnoMax centara, pet u Sloveniji te pet u Hrvatskoj, u razdoblju od 2010. do 2012., kako bi u sljedeće dvije godine dosegnuli do 150 milijuna eura prometa, tisuću zaposlenih te 20 posto tržišnog udjela. Iako nije poznato na koji će način Renoprom isfinancirati svoje ambiciozne planove, HGspotu bi pristup kapitalu moglo olakšati ovogodišnje izlaženje na burzu.

Imamo ugovorene neke lokacije, a fokusirani smo na najveće gradove u Hrvatskoj. U ekspanziji se uglavnom oslanjamo na najam, ne gradimo vlastite prostore. Želja nam je do kraja 2010. godine znatno povećati svoju prisutnost u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – pojašnjava Alma Curl, predsjednica Uprave HGspota.

Iako konzumna elektronika predstavlja samo dio njihovog prodajnog asortimana, generalisti pustiti nižu profitabilnost tog segmenta pokrivajući eventualne manjke većom profitabilnošću ostalog dijela asortimana.

Vemil, sa svojih 26 centara, više je okrenut veleprodaji, dok je Konikom iz Osijeka u priču ušao kao regionalni igrač, s tim da danas osim prodavaonica po čitavoj Slavoniji i Baranji, posluje i na području Ivanić Grada i Zagreba.

Kako svi do jednog prodavača konzumne elektronike koji su u proteklim godinu dana uprihodili ukupno 1,64 milijardu kuna pokazuju želju za daljnjim širenjem, vrlo će brzo morati pronaći rješenje za probleme koje donosi razvoj maloprodaje. Osim visine kapitala potrebnog za širenje maloprodaje, nužno je osigurati i dugoročne izvore sredstava kako ne bi došlo do problema s novčanim tokom. Dodatna poteškoća je i roba kojom trguju iz izvoza te se rokovi plaćanja ne mogu produljivati, a marže su na hrvatskom tržištu izuzetno niske.

Prodavačima probleme stvaraju i novi trendovi, odnosno seljenje ponude na internet, koji nosi više marže poput glazbe, filmova i igara, zbog čega dolazi do pada klasične maloprodaje i dodatnog pritiska na profitabilnost.

Iz navedenih razloga velike prilike za uspjeh imaju generalisti Pevec i Emmezeta, a dokazalo je to i iskustvo američkih specijalista koje su prošle godine veliki generalisti Walmart i Target gotovo otjerali u bankrot spuštajući cijene u vrijeme Božića, rušeci im profitabilnost.

U Pevecu planove za segment konzumne elektronike i prihode tog djela biznisa nisu željeli komentirati, dok u Emmezeti kažu kako je konzumna elektronika i bijela tehnika sastavni dio asortimana te da će tako ostati i ubuduće. Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Flibe, tvrtke vlasnika Emmezete Croatia, kaže kako je riječ o tržištu za koje je teško procjeniti vrijednost i godišnju stopu rasta jer neki u taj segment računaju mobilnu telefoniju, neki ne, a ista je stvar i s IT-om ili fotoaparatima.

Kada je riječ o konsolidaciji tržišta, Školnik kaže da će strani specijalistički lanci poput Media markta, Saturna itd., ako i kada dođu, graditi vlastite kapacitete, a ne preuzimati postojeće, jer su njihovi prodajni prostori standardizirani.

Uvoznici i distributeri u obliku u kojem posluju danas bit će jednim dijelom suvišni i nedovoljno efikasni pa razvijaju maloprodaju. Većinom nemaju iskustva s maloprodajom, pa često zanemaraju da je maloprodaja kapitalno intenzivna djelatnost – kaže Školnik, dodavši kako je Emmezeta odlično pozicionirana te da i dalje drži visoke udjele na tržištu, bez obzira na nisku maržu u Hrvatskoj i visoke troškove kreditiranja kupaca.

Poslovna je tajna podatak o broju artikala koje Emmezeta prodaje na tri prodajna mjesta, na 1500 kvadrata konzumne elektronike.

HGspot se trudi povećati udjele uzimajući nove distribucije u toj kategoriji tako da smo ove godine dobili distribuciju Philipsa, koja će nam uz već postojeće Grundig i Olympus pomoći u daljnjem povećanju udjela na tržištu – kaže Alma Curl te dodaje kako do kraja godine u planu imaju još neke distribucije.

Financijski gledajući, udio HGspota u grupama koje se prate je između pet i 20 posto na godišnjoj razini, a Curl procjenjuje da je na ukupnom tržištu potrošačke elektronike udio HGspota između 10 i 15 posto. Udjeli variraju unutar kategorije po segmentima, pa je tako udio u TV uređajima oko 12 posto, DVD uređajima i kućnim kinima 13 posto, MP3 i MP4 playerima preko 25 posto, autoakustici oko 10 posto, audio segmentu osam posto, camcorderima 15 posto te fotoaparatima iznad 20 posto.

I dok su proteklih godina u segmentu potrošačke elektronike rasli stopama od 20 do 25 posto, Curl ove godine očekuje usporavanje zbog globalnog usporavanja tržišta.

Preciznih podataka o čitavom tržištu nema, ali pretpostavljamo da je HGspot i u ovim uvjetima rastao brže od tržišta. Za usporedbu, rast u Zapadnoj Europi iznosio je oko devet posto u posljednjih nekoliko godina, da bi prošle godine pao na 2,5 posto, odnosno financijski na 61 milijardu eura – dodaje Curl.

U prošloj godini svjetska potrošnja konzumne elektronike rasla je po stopi od devet posto, a tržište je bilo teško 580 milijardi dolara. Najveći rast zabilježila su osobna računala (20 posto), zatim mobilni telefoni (16 posto) te televizori (12 posto). Kada je riječ o stopama rasta u Hrvatskoj, svi igrači potvrđuju osjetni rast prodaje televizora.

Od 1,64 milijarde kuna prometa na tržištu konzumne elektronike, televizori čine gotovo 55 posto, a zbog prelaska na novu LCD tehnologiju kategorija raste više od 30 posto godišnje. Ove godine, prema nekim procjenama, radi Eura prodano 50 posto više televizora, a zbog strategije hrvatske Vlade da se 1. siječnja 2011. započne s emitiranjem digitalnog televizijskog signala za očekivati je da će se povećati prodaja televizora koji podržavaju novu tehnologiju, ili uređaja za dekodiranje signala. Prema planovima za naredno razdoblje, očito je da se svi konkurenti, otvaranjem novih maloprodajnih mjesta, žele što bolje pripremiti za tu ‘žetvu’.