Tržište novca

Sudionici često prijavljuju potražnju za pozajmicama, koje su spremni prihvatiti samo uz nisku kamatnu stopu, što nije svaki put ostvarivo.

Koliko često banke međusobno, jedna drugoj, pozajmljuju novac i uz koju cijenu? Direktorica Tržišta novca Radmila Nižetić kaže da je, sudeći prema podacima za prvo polugodište 2008., potražnja za kratkoročnim pozajmicama gotovo 16% viša nego u istome razdoblju lani. Novac se najviše tražio u prvome tromjesečju, posebno u siječnju i to ponajviše zbog izostanka četiri uzastopne redovne repo aukcije Središnje banke. Redovitošću repo aukcija (već od veljače) uspostavljena je bolja ravnoteža ponude i potražnje na novčanom tržištu, kaže Nižetić.

Trgovanje sudionika bilo je znatno intenzivnije nego u istome razdoblju prošle godine, što se odrazilo na polugodišnji rast prometa od 44,5%. Prosječan je dnevni promet dosegovao 170 milijuna kuna.

U prvoj polovici 2008. godine prosječna je mjesečna kamatna stopa dosegovila plafon na razini od 6,73% i to u siječnju. Poslije veljače i zaredanih repo aukcija HNB-a, kamatne su se stope stabilizirale ispod četiri posto.

Radmila Nižetić tvrdi da je odnos ponude i potražnje novca uobičajeno nepovoljniji tijekom ljetnih mjeseci, zbog sezonskog jačanja potražnje za novcem (turističke devize mijenjaju se u kune). Tako je i potražnja za prekonočnim pozajmicama tradicionalno izraženija u tom razdoblju. Uz međusobno trgovanje prekonočnim pozajmicama, depozitne institucije imaju niz drugih mogućnosti pribavljanja dodatne likvidnosti, među ostalim i putem operacija Središnje banke na otvorenome tržištu. Stabilna kratkoročna kamatna stopa najbolji je pokazatelj zadovoljavanja razine likvidnosti depozitnih institucija.

Na tržištu je još nekoliko sezonskih ‘pojava’. Potražnja je za kratkoročnim pozajmicama obično viša na početku razdoblja održavanja obvezne pričuve, uz istodobnu suzdržanju ponudu. Tada je uobičajeno i postotak nenamirene potražnje najviši – prosječno je nenamireno više od polovice prijavljene potražnje. No za dinamiku trgovanja sudionika novčanog tržišta to je dobar podatak – potražnja daje poticaj trgovanju i ne mora nužno poticati rast kamatne stope, kaže Nižetić. Sudionici često prijavljuju potražnju za pozajmicama koje su spremni prihvatiti samo uz nisku kamatnu stopu, što nije svaki put ostvarivo. Podatak o potrebi za novcem sadrži i takvu potražnju koja nužno ne stvara napetost u trgovanju i ne diže cijenu novca.

Financijska je kriza rezultirala porastom depozita u bankama. Kao što je godinu prije zabilježen odljev štednje u investicijske fondove i druge vrste ulaganja, ove se godine trend promijenio – novac se vraća u klasičnu štednju. S druge strane, kreditna je aktivnost banaka umjerena, pa je i likvidnost bolja. Potvrđuje to i umjerenije korištenje repo kredita HNB-a u prvome polugodištu. Novčano je tržište stabilno, a promjenjivost kamatne stope znatno blaža nego lani.

Teško je vjerovati da bi, u tako snažnom bankarskom sustavu i uz toliko novčane rezerve, nelikvidnost mogla biti opasnost, tvrdi Nižetić.