Hrvatskim gradovima nedostaje 50.000 parkirnih mjesta

Zagreb bi 1. listopada trebao dobiti još jedno novouređeno parkiralište na otvorenom. Zagrebparking planira dosad neiskorišteno gradsko zemljište iza upravne zgrade Ine, odmah pokraj Velesajama, pretvoriti u novo parkiralište treće zone s više od 400 parkirnih mjesta. Poglavarstvo Splita ovog je tjedna uputilo poziv potencijalnim investitorima da se jave pismom namjere ako bi na području grada željeli graditi javne garaže. Rijeka je ove godine izdala korporativne obveznice vrijedne 192 milijuna kuna za gradnju prometnica i javnih garaža.

Gotovo svaki grad pokušava na neki način riješiti nedostatak parkiranih mjesta kojih, kažu stručnjaci, u Hrvatskoj nedostaje 50-ak tisuća. U rješavanju tog problema najdalje je stigao Zagreb, koji jedini ima trgovačko društvo unutar Holdinga zaduženo isključivo za uređenje parkirališta i gradnju javnih garaža. To je, međutim, uglavnom zatvorilo vrata privatnim investitorima, koji šansu za posao s parkingom mogu tražiti u drugim gradovima.

Manji gradovi nemaju dovoljno financijske moći za opremanje parkirališta, a kamoli gradnju garaža. Cilj im je naplatom parkiranja smanjiti gužve u gradskim centrima i podebljati gradski pročišćenje. Iako se čini da nema zarade od, primjerice, 300 parkirnih mjesta u manjem gradu, jedna se tvrtka s tim ne slaže.

Zagrebačka tvrtka Parkcom koncesionar je koji nadzire naplatu parkinga u Pakracu, Novoj Gradini, Kutini, Sisku, Rogoznici, Pločama, Gradcu, Veloj Luci i odnedavno u jednoj garaži u Zadru. Tvrtka je počela s prodajom sustava za parkiranje, raznih rampi i softverskih rješenja, a posao je proširila i na organizaciju parkirališta diljem hrvatskih gradova.

• Sve je počelo u Novoj Gradini gdje smo poznali svoje rješenje za organizaciju parkiranja. Zatim smo dobili koncesije u drugim gradovima, a trenutačno pregovaramo s investitorima koji grade garaže u Dubrovniku. Nešto slično učinili smo u Zadru, naime, uzeli smo u najam privatnu garažu koja je sagrađena u sklopu šoping-centra. Danas želimo upravljati garažama koje se grade uz neke sadržaje kao što je ova u Zadru – objasnio je direktor Parkcoma Denis Kadić. Tvrtka je u protekloj godini od svih djelatnosti zabilježila promet od 2,2 milijuna kuna, ali svu je zaradu uložila u daljnji razvoj jer žele širiti tvrtku.

Direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević objašnjava da privatni investitori ne žele graditi jedino garaže za parkiranje, svi bi ih htjeli graditi uz neke sadržaje kao što su garaže u sklopu Importane centra i Centra Kaptol. Koliko je velik problem s nedostatkom parkiranih mjesta u užem i širem centru Zagreba, govore i brojke od približno 400 tisuća registriranih automobila na području grada. Zbog toga se mnogi vozači odlučuju za parkiranje u jednoj od gradskih javnih garaža kojima upravlja Zagrebparking. Ta gradska tvrtka upravlja s 17.742 otvorena parkirna mjesta i 2.576 mjesta u garažama.

• Model koji smo mi osmisliili pokazao se dobrim jer smo svojim novcem sagradili tri garaže. Grad za naše poslovanje ne izdvaja nijednu kunu iz proračuna – objašnjava Kraljević. Na području užeg centra planiraju se graditi još dvije nove garaže, jedna s 500 mjesta bi trebala biti smještena kod Hrvatskog narodnog kazališta, a druga od 650 mjesta uz srednjoškolsko igralište iza Mihare. Zagrebparking je u 2007. godini poslovao s 32 milijuna kuna dobiti, a u prvih je šest mjeseci 2008. taj dio Holdinga zaradio 37 milijuna kuna. Zaradeni se novac ulaže u gradnju novih parkirališta i otplatu kredita za sagradene garaže.

Da bi se sagradila podzemna garaža, potrebno je uložiti između 90 i 100 tisuća kuna za svako parkirno mjesto, a garaža kroz zaradu od parkiranja sama sebe otplati za 10 do 12 godina. Podaci govore da se na parkiranju može zaraditi, pogotovo u većim gradovima, ali na povrat kapitala treba čekati više od desetljeća. To ne zabrinjava Kraljevića, koji objašnjava da posao Zagrebparkinga nije zarada, nego rješenje problema nedostatka parkirnih mjesta u Zagrebu. U Rijeci parkiranje spada pod gradsku tvrtku Rijeka promet, koja održava prometnice u gradu. Osim Rijeka prometa u Rijeci posluju i manje tvrtke koje posjeduju garaže. U Rijeci objašnjavaju da problem s nedostatkom parkirališta na području grada pokušavaju riješiti na dva načina, gradnjom gradskih garaža i privatnom inicijativom. Naime, u gradu žele da i poduzetnici sagrade dio garaža. Da bi skupili novac za gradnju garaža, u Rijeka prometu nisu podizali kredite kao Zagrebparking, nego su izdali municipalne obveznice vrijedne 192 milijuna kuna.

• U fazi smo pribavljanja dozvola za gradnju garaže od 308 parkirališnih mjesta u poslovno-stambenom objektu Zagrad B. Radovi bi trebali početi potrajno godine, a 2009. trebali bismo početi graditi garažu od tisuću parkirnih mjesta u sklopu autobusnog kolodvora Zapadna Žabica – objašnjava direktor Rijeka Prometa Nikola Modrić.

U Rijeka prometu objašnjavaju da su nakon devet godina povisili cijenu parkirnja za jednu kunu, ali i da će je zbog investicija u nove parkirne prostore uskoro ponovno morati podići. Rijeka danas ima otprilike tri tisuće uređenih parkirnih mjesta, gradska tvrtka upravlja manjom graždom od 86 mjesta i većom od 142 parkirna mjesta, sagrađenom u sklopu bazena na Kantridi. U iduće bi četiri godine u Rijeci u garažama trebalo biti sagrađeno četiri tisuće parkirnih mjesta.

• U Rijeci uz gradske garaže ima mjesta i za privatne investitore koji grade garaže. Naš se koncept zasniva na konkurenciji gradskih i privatnih garaža jer nije dobro da netko ima monopol. U budućnosti će vanjska parkirna mjesta u Rijeci biti iznimka, a ne pravilo – najavio je Modrić.

U gradskim strukturama Splita razmišljaju o gradnji garaža na rubovima stare gradske jezgre. U gradu kažu da razmišljaju i o osnivanju tvrtke prema uzoru na Zagrebparking koja bi se brinula o gradnji novih parkirališnih mjesta u Splitu. Trenutačno brigu o 3.343 uređena parkirna mjesta u Splitu vodi gradska tvrtka Promet. Split ima specifičnost, naime, upravljanje gradskim garažama, koje imaju 290 parkirnih mjesta, za malu je naknadu dao na upravljanje gradskoj podružnici Hvidre. Grad trenutačno sudjeluje u gradnji garaža u sklopu poslovnog centra Dobri, ali u taj projekt planira ulučiti privatne investitore. I Split se odlučio za gradnju garaža, ali ima velikih problema s otkupom zemljišta na kojima bi te garaže trebale niknuti. Naime, zbog neuređenih zemljišnih knjiga za neka se zemljišta i ne zna tko im je vlasnik.