Koliko je karikatura Otto Reisinger nacrtao u svome šezdesetogodišnjem kreativnom trajanju, ne zna ni sâm, a grube procjene idu do brojke od pedesetak tisuća slikovnih komentara. Tek je otprilike jedan posto sačuvanih karikatura, portreta, stripova, ilustracija za knjige i dizajnerskih rješenja šalica i tanjura predstavljeno na retrospektivnoj izložbi postavljenoj u Galeriji Klovićevi dvori kojom je otvorena jesenska sezona izložaba u toj popularnoj zagrebačkoj gornjogradskoj galeriji. Nakon retrospektivne Andrije Maurovića, održane prije nekoliko godina u istoj galeriji, čast da predstavi osebujno crtačko djelo u karikaturi, primijenjenoj umjetnosti koja je prema vrednovanju još na margini među umjetničkim disciplinama, dobio je osamdesetogodišnji Otto Reisinger, legenda hrvatske karikature.
Od prve karikature objavljene još 1942. u tjedniku Silo preko bezbrojnih crtnih komentara svakodnevnih događaja, političkih prilika kod nas i u svijetu, zvučnih imena i državnika od Amerike do Europe do malih ljudi predstavljenih likom Pere, koji je 60-ih zaživio na stranicama Vjesnika. Upravo je Pero personifikacija čovjeka koji ima stajalište, koji komentira društvene događaje, svoje susjede i prijatelje koji uvijek i u svim sustavima imaju slične probleme – male plaće, stanove, bolji posao. Osim Vjesnika, Reisinger je u svojoj karijeri surađivao u drugim zdanjima u sastavu nekadašnjega novinskog diva objavljujući političke i društvene karikature, tako da od 1953. traje suradnja s VUS-om, Arenom, a od 1969. sa Startom, koji je u boji objavljivao raskošne karikature iznimno vješte crtačke linije i vrkavih ideja i komentara. Od sedamdesetih godina važno je Reisingerovo prisustvo na europskoj sceni, posebice u Švicarskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.
