Tegraciju. Dodatna otegnota okolnost pristupa centralizacije funkcija i procesa njihova je tada sve veća tromost i nekreativnost. Proces integracije danas postaje prava ekonomska disciplina, a broj različitih kombinacija modela integracije raste iz godine u godinu – objašnjava Bazianec.
Jedan od važnih faktora koji utječe na uspješnost organizacije (ali i financijske konsolidacije) grupe jest i broj članica. Među 20 najvećih grupa u Hrvatskoj velik je raspon prema broju ovisnih društava. Najviše članica ima Ina grupa, njih 44, što uključuje i Inine tvrtke i predstavnstva u inozemstvu. Neposredno iza Ine prema broju tvrtki je Koncern Agrokor, s 41 tvrtkom članicom, a najmanje članica ima Medika grupa. Da se broj članica ne može povezati s veličinom prihoda pokazuje T-HT grupa, koja ima samo pet članica.
Zlatko Bazianec objašnjava da nema idealnog broja članica u grupi jer je broj poduzeća u jednoj korporaciji skoro pa i neograničen ako postoji učinkovit sustav organizacije, odnosno ako se procesi ne preklapaju, aktivnosti ne dupliraju i drugo.
- Svjetske korporacije imaju po stotine pojedinih poduzeća i bez većih problema provode uspješne poslovne politike te generiraju dodatnu vrijednost svojim vlasnicima-dioničarima, ipak nije to tako jednostavno i potrebno je izvrstan menadžment da takvog diva vodi u željenom smjeru – kaže konzultant A.T. Kearneyja, ali dodaje da se izazovi upravljanja multiplikiraju kako veličina korporacija raste.
Ipak grupiranje poduzeća u divizije, postavljanje ‘vodećih kompanija’ koje imaju zaduženje upravljanja cijelim grupama poduzeća te pravilno centraliziranje korporativnih funkcija ipak predstavlja prednost, snagu i vrlo često odlučujući čimbenik za pobjedu na sada globalnim tržištima.
- I na kraju, valja spomenuti da je studija A.T. Kearneyja pokazala da većina industrija prolazi kroz globalnu konsolidaciju koja stvara ogromne korporacije koje veličinom premašuju i veće zemlje od Hrvatske. Takve korporacije dokazuju da veličina organizacije ne predstavlja negativan utjecaj na poslovanje – zaključuje Bazianec.
I domaći holdinzi, konzorciji i grupe vrlo često koriste grupiranje u divizije. Tako su članice Koncerna Agrokor podijeljene u tri poslovne grupe: Hrana, Maloprodaja i Ostale djelatnosti. Na razini Koncerna su, pak, koncentrirane neke strateške funkcije poput financija, ljudskih resursa i istraživanja. U nekim drugim grupama poput Hypo-Alpe-Adria grupe, sva povezana poduzeća posluju potpuno samostalno, odnosno ne postoje zajedničke funkcije unutar Grupe.
