Okusi

Dogovor koalicijskih partnera o degresivnoj stopi poticaja ostavljen je za iduću godinu. U međuvremenu, HDZ i HSLS ne dijele u potpunosti mišljenje HSS-a da velikim poljoprivrednim tvrtkama treba limitirati poticaje na račun malih gospodarstava.

Uspije li HSS nametnuti svoj zahtjev o uvođenju degresivne stope poticaja u poljoprivredi, velike kompanije mogle bi izgubiti čak i do 50 posto poticaja. To bi značilo da će Ivica Todorić, čiji je pet kompanija s više od 100 milijuna kuna dobilo najviše poticaja u državi, možda ostati bez polovine te svote. Iz Agrokora nismo dobili komentar na HSS-ove namjere. No, kako poticaji u strukturi ulaganja u poljoprivredu kod Todorića nisu presudni, s obzirom na to da je samo prošle godine uložio 1,2 milijarde kuna u poljoprivredu, valja pretpostaviti da će Todorić progutati knedlu, ali neće dizati veću frku. Teže će biti ostalim tvrtkama, poput Poljoprivrednog poduzeća Orahovica, koja je dobila gotovo 17,8 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Dušan Alebić smatra da limitiranje poticaja ograničava ostvarenje razvojnih planova većih poljoprivrednih poduzeća te smanjuje konkurentnost proizvodnje.

• Poticaji se moraju iskoristiti za tekuću proizvodnju i kapitalna ulaganja, a mi imamo premijske prinose s preniskim referentnim prinosom, koji se uvijek opravdava sušom, poplavom i sl. Uopće se ne kontrolira proizvodnja niti se traži da proizvođač ima kupca, kako bi se izbjegli viškovi koje onda država mora otkupiti – kaže Dragica Zgrebec iz SDP-a.

Iako su se stidljivo najavljivali pregovori koalicijskih partnera HDZ-a i HSS-a o uvođenju degresivne stope još ove jeseni, oni će se ipak odgoditi za iduću godinu. To je Lideru potvrdio prvak HSS-a Josip Friščić, pa bi se ova mjera, dođe li do sporazuma, počela primjenjivati od 2010. godine. Dinamiku pregovora diktirat će pristupni pregovori o poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak, no ovdje je zapravo pitanje dokad će HSS biti spremni ići u svojim zahtjevima. Popusti li HDZ, Pankretić bi nakon Treće-siječanske vlasti drugi put kao ministar poljoprivrede uveo tu stopu. Ukinuo ju je bivši ministar Petar Čobanković zbog neefikasnosti, jer su se velike kompanije reorganizirale i formirale niz manjih tvrtki-kćeri koje su i dalje dobivale poticaje. O ponovnom uvođenju degresivne stope razgovaralo se intenzivno prošle godine tijekom pregovora o koaliciji.

Ovih dana dovršena je isplata svih neisplaćenih potraživanja 30 bivših radnika Coopconstruttoria koje ‘pro bono’ zastupa ogulinska odvjetnica Đurđa Lipoščak. Riječ je o neisplaćenim plaćama, regresu i božićnicama s kraja 2004. za koje su na temelju obračunskih lista još 2005. bili podneseni ovršni zahtjevi, ali je Zagrebačka banka, kod koje je hrvatska podružnica Coopconstruttoria imala račun, tada vrtila sve zahtjeve uz obrazloženje da je, osim što je račun prazan, odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu zbog mogućnosti otvaranja ‘djelomičnog stečaja’ Coopconstruttoria zabranjena bilo kakva isplata novca s tog računa. Radnici su se pomirili s izgubljenim slučajem, ali iznenadna uplata ovrhom traženog iznosa uvećana za kamatu i troškove postupka na račun jednog od 30 radnika potkraj srpnja pokrenula je lavinu ponovnog podnošenja ovršnih zahtjeva preko Općinskog suda u Ogulinu.

Đurđa Lipoščak kaže da je munjevito reagirao, pa su ostala potraživanja, između 16 i 35 tisuća kuna, isplaćena tijekom kolovoza.