Glasoviti Nikeov slogan ‘Just do it’ pokazao se najboljom ilustracijom generacija potrošača koje su ostavile trag i onih koji će to tek učiniti. Tako bi u svom izvornom obliku najbolje odgovarao generaciji boomersa, dok generaciju X opisuje ‘Why Do It’, a millennialske ‘Just Did It’. Kao što pokazuju istraživanja, za razliku od generacije X, koja je nesretno zapela između vladavine boomersa i njihova dolaska, millennialsi snažnije utječu na razvoj tržišta bez obzira o kojoj je industriji riječ.
I dok je generacija X cinična, nespremnija za ovladavanje novina, posebno u tehnologiji, mlada generacija potrošača orijentirana je na tim, poštujte autoritet i razumijee hijerarhiju. Iako istraživači tvrde da su tijekom obrazovanja bili skloniji zabušavanju, ulazak u svijet biznisa millennialsi doživljavaju vrlo ozbiljno. Naime, nakon školovanja oni postaju poprično pouzdana radna snaga, koja svoje hirove iz tinejdžerskih dana neće ponoviti na radnome mjestu. Opremniji su kad je riječ o seksu, na kraju krajeva oni znaju što može donijeti AIDS, izbjegavaju drogu, ali, bogome, dosta piju. Istraživači također predviđaju da će millennialsi odrasti u osobe koje više nalikuju svojim dječovima i bakama nego roditeljima, što je jedna od najneobičnijih teze generacije. Na sreću proizvođača bilo koje vrste robe, riječ je o izvrsnim kupcima, s visokim raspoloživim prihodima, a njih 80 milijuna, samo u SAD-u, troši 200 milijardi dolara na godinu.
Radijski ili televizijski spotovi nisu mediji uz pomoć kojih bi poduzetnici mogli ‘kotetirati’ s millennialsima. Edo Interactiva, tvrtka koja se bavi Web 2.0 tehnologijom, nakon godine dana proučavanja mladih potrošača, razvila je Facecard, unaprijed plaćenu kreditnu karticu. Naime, s obzirom na to da je riječ o generaciji koja više komunicira putem Facebooka nego putem bilo kojega drugog medija, Facecard im omogućuje da kreiraju svoj profil nakon čega primaju poštom karticu s pomoću koje mogu posuđivati novac prijateljima ili od njih, i sve elektroničkim putem.
Uz to Facecard vrijedi kao sredstvo plaćanja na svim mjestima na kojima se prima i kreditna kartice MasterCard, a sredstva se mogu podizati i na bankomatima. Ne postoji članarina ili naknada za aktivaciju, a proizvod se reklamira kao način da se djecu nauči raspolagati s novcem.
Neki su maloprodavači uvidjeli pozitivne strane te kartice i odlučili korisnicima slati neku vrstu bonova za kupnju u njihovim dućanima i to prema njihovoj dobi, lokaciji i osobnim interesima. Riječ je o malim vrijednostima, no kako se transakcija pri kupnji odvija putem Facecarda trgovci mogu pratiti koliko je njihov proizvod zanimljiv takvom tipu korisnika, što još kupuju u njihovim dućanima, odnosno otkrivaju na koji način prilagoditi ponudu ne bi li privukli što više millennialsa.
Tijekom testiranja u lipnju ove godine pet tisuća millennialsa prijavilo se za Facecard, a restoran brze hrane i zalogajnice koji su uputili nagradne bodove u vrijednosti dva dolara na adresu 300-tinjak srednjoškolaca imali su stopu odgovora od 15 do 17 posto. Na taj su način potrošili manje od 150 dolara za marketinšku kampanju, s tim da je odziv bio mnogo veći nego kod letaka ili direktnih internetskih kampanja e-mailom. No, ideja nije u potpunosti nova jer Facebook, dom više od 21,4 milijuna millennialsa u SAD-u, omogućio je malim biznisima da se ciljano oglašavaju na socijalnoj mreži služeći se podacima o korisnicima. Na taj način, primjerice online trgovina trapericama, plave hlače nudi obožavateljima Chicago Cubsa, a crvene fanovima Boston Red Soxa.
Na umu treba imati da to nije skupina potrošača koja tolerira ‘marketinško maltretiranje’ te da su glavni okidač pametni i istodobno duhoviti oglasi. Stručnjaci tvrde da se mnogo toga u vezi s marketinškom orijentacijom millennialsa može naučiti od američkog predsjedničkog kandidata Baracka Obame. On, naime, ne gubi živce, posjeduje određenu dozu kulerstva, ali drži odmak i voli stanovit dozu formalnosti.
