Nakon osamnaest mjeseci članstva u EU, Bugarska ostvaruje snažan gospodarski rast. Ipak, sve je više frustracija oko velike razlike u životnom standardu i socijalne zaštite između Bugarske i starih članica Unije. Istovremeno, Bugarska ima komparativnu prednost u sektorima koji su kritični za globalno gospodarstvo – energetika, tranzit, prehrambena industrija i poljoprivreda.
Realan rast bugarskog BDP-a na godišnjoj razini ubrzao se na sedam posto u prvom tromjesečju 2008. godine, prvenstveno zahvaljujući širenju sektora izgradnje i kontinuiranom rastu industrijskog i uslužnog sektora. Utjecaj globalnog kreditnog škrpca umjereno je jer su uvjeti kreditiranja ublažili procjenu osobne potrošnje u četvrtom tromjesečju 2007. godine.
Udijel privatnog sektora dramatično se povećao od 1989. godine na čelu s financijskim uslugama, turizmom i trgovinom na malo. U proteklom desetljeću bankarstvo piše priču o uspjehu. Strani ulagači iz bankarskog sektora su predvodili u podizanju kvalitete upravljanja lokalnim bankama i povećanju njihove profitabilnosti.
Moderna se trgovina na veliko i malo rapidno razvija. Veliki internacionalni subjekti su ušli na tržište maloprodaje i transformirali ga. I Metro i Rewe planiraju širenje pod drugim markama. Carrefour iz Francuske i IKEA iz Švedske trebaju 2008. godine otvoriti nova prodajna mjesta u Bugarskoj, dok se osobito velik rast u idućim godinama očekuje među hipermarketima i diskontima.
