Veličina tržišta

Nakon što je Nexe grupa u kolovozu završila s preuzimanjem tvrtke Betonmix Zagreb, Dalmacijacement je prošli tjedan preuzeo Beton Klaru. Nastavak je to trenda preuzimanja lokalnih betonara od velikih cementara.

U Zagrebu i u ostalim dijelovima Hrvatske najveći su im konkurenti cementare koje su aktivne i kad je riječ o preuzimanju betonara. Tako je našićka Nexe Grupa u kolovozu završila preuzimanje tvrtke Betonmix Zagreb, vodećeg proizvođača betona u Zagrebu. Time je uz svoja postrojenja za proizvodnju betona na dvije lokacije – Trstenik i Blato, dobila i treću lokaciju u Sesvetama. Procjenjuje se da ukupno proizvedu oko 330 tisuća kubnih metara betona.

Cementara Holcim Hrvatska, uz 50 postotni udjel vlasništva u tvrtci Resnik Beton, za potrebe zagrebačkog tržišta (ima betonare u Lučkom, Bistri i Zaboku) na godinu proizvede 250 tisuća kubika i na drugom je mjestu. Razlozi preuzimanja? Transportni beton je proizvod koji nije moguće skladištiti pa se dostava najčešće obavlja u krugu maksimalno 40 do 50 kilometara udaljenom od tvornice. Vodeće betonare sa zagrebačkog područja sve se teže nose s ulaznim troškovima za proizvodnju betona (šljunak i cement) i transport (nafta) te ne mogu istodobno pratiti ulaganja u certifikate vezane uz zaštitu okoliša koje propisuje zakon. Jedino rješenje im je udruživanje s velikim cementarama.

Na trećem je mjestu tvrtka Hidrel iz Velike Gore. Vojislav Nemet, komercijalni direktor tvrtke, rekao nam je da sve teže konkuriraju betonarama koje gravitiraju prema podsljemenskoj zoni (Resnik Beton i Zagreb Beton). Primjerice, ako je gradilište od betonare udaljeno 20 kilometara, cijena kubika betona prosječno iznosi 350 kuna plus dodatnih 60 kuna po kubiku za prijevoz. U slučaju da je udaljenost 40 kilometara cijena prijevoza je najmanje 130 kuna za kubik. Mi ne možemo ići s nižom cijenom – kaže Nemet. Tvrtka u kojoj radi, kaže, na godinu proizvode oko 120 tisuća kubičnih metara i stoji uz bok vodećim cementarama. No, koliko dugo? Budući da su im glavni konkurenti Betonmix (Nexe) i Holcim, koje smatra velikim igračima i ‘s njima se teško može nositi’, a plan je Dalmacijacementa proizvoditi 160 tisuća kubika na godinu, čini se da će upravo oni izgubiti najveći dio tržišta. Nemet kaže da će se s novim igračem biti mnogo lakše natjecati jer, za razliku od vodećeg dvojca koji već ima uhodane poslove, Dalmacijacementu tek slijedi faza uhodavanja.

Godišnja proizvodnja betona u Zagrebu uključuje Betonmix (Nexe grupa) s 330.000 m³, Holcim (plus Resnik Beton) s 250.000 m³, Hidrel s 120.000 m³ i Beton Klara (Dalmacijacement) s 80.000 m³.

Siniša Dimitrijević, direktor transportnih betona u Holcimu Hrvatska, smatra da više od 150 betonara, koliko ih postoji u Hrvatskoj, ‘zami-ješa’ oko 5,5 milijuna kubnih metara betona. Kaže da je riječ o gruboj procjeni jer u Hrvatskoj nijedno Udruženje proizvođača ne može dati točne podatke. Tržište transportnog betona dijeli se u tri kategorije. Najviše proizvedu betonare u vlasništvu velikih građevinskih tvrtki poput Viadukta, Industrogradnje, Tehnike i drugih. Karakteristika takvih betonara jest da uz središnju obično imaju i dvije do tri pokretne betonare koje se prema potrebi mogu transportirati do udaljenijih gradilišta što je isplativije nego beton prevoziti miješalicama. Oni proizvođe za vlastite potrebe i manje građevinske projekte.

Širom svijeta Holcim Grupa ima više od tisuću betonara. Znanje i iskustvo prenose se iz države u državu i to smatramo našom najvećom prednosti. Također, svoje poslovanje temeljimo na svjetskim standardima prilagođavajući se posebnostima svake zemlje te lokalnoj tržišnoj situaciji – rekao nam je direktor Dimitrijević. Kaže da je 2006., Holcimova tvornica betona u Lučkom prva u Hrvatskoj dobila certifikat tvorničke kontrole proizvodnje betona prema europskoj normi s kojom su danas uskladene sve njihove tvornice betona u Hrvatskoj (Plovanija, Klana, Kukuljanovo, Karlovac, Lučko, Donja Bistra i Zabok).

Također, ulažemo u razvoj lokalne zajednice i zaštitu okoliša što našoj tvrtci daje dodanu vrijednost jer kupci znaju da posluju s društveno odgovornom tvrtkom – govori Dimitrijević. Na zagrebačkom tržištu, kaže Dimitrijević, da se osjeća zasićenost jer postoji nekontrolirana proizvodnja. Smatra da bi zakonodavac trebao postrožiti proceduru otvaranja novih betonara.

Zaključak: budući da na području Zagreba i županije posluje 40-ak betonara mogu se očekivati nova preuzimanja. Poželjne udavače su tvrtke Beton Zagreb, Beton Dubrava i spomenuti Hidrel iz Velike Gorice. Riječ je o tvrtkama koje bi lježe najveći godišnji rast prihoda. Primjerice, prema procjenama Poslovne Hrvatske Beton Zagreb u 2007. ostvario je prihod od 10 milijuna eura što je u odnosu na 2006. rast od čak 107,8 posto. Beton Dubrava ostvario je prihod od 4,1 milijun eura (rast 26,6 posto), dok je Hidrel prihodovao 9,1 milijuna eura uz rast od 10,3 posto. U obzir treba uzeti i činjenicu da se nalaze na područjima (Velika Gorica, Sesvete i Dubrava) koja još nisu zasićena tvornicama betona.